Paulina Lebl-Albala
Paulina Lebl-Albala (9. 8. 1891, Beograd - 8. 10. 1967, Los Angeles, SAD), jugoslavenska feministkinja, književnica, prevodilac i profesor književnosti u Beogradu.
| Paulina Lebl-Albala | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Paulina Lebl 9. 8. 1891. Beograd, Kraljevina Srbija |
| Smrt | 8. 10. 1967. (dob: 76) Los Angeles, Sjedinjene Američke Države (SAD) |
| Nacionalnost | Jugoslavenka |
| Etnicitet | Jevrejka[1] |
| Državljanstvo | FNR Jugoslavija |
| Alma mater | Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu |
| Suprug/a | David Albala |
| Djeca | Jelena Albala |
| Roditelji | Simon Lebl Natalija (Berger) Lebl |
Biografija uredi
Paulina Lebl-Albala je rođena 9. 8. 1891 u beogradskoj jevrejskoj porodici Simona i Natalije Lebl kao najmlađe od četvero djece. Otac joj je bio inženjer i radio je u francuskoj kompaniji koja je gradila železnice u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Paulina je imala tri starije sestre; Herminu, Jelenu i Ružu. Osnovnu školu i dva razreda gimnazije završila je u Nišu. U Beograd se sa porodicom preselila 1902 godine. Paulina je obrazovanje nastavila u Višoj ženskoj školi od 1902 do 1904, Učiteljskoj školi i Prvoj ženskoj gimnaziji od 1905 do 1909. Kao srednjoškolka bila je član literarne družine "Nada". 1906 i 1907 objavljena su joj dva prevoda u listu "Politika"; "Ida Boy-Ed-Glanz" i "Allegro furioso". Paulinin rad o čitanju je nagrađen i objavljen u "Prosvetnom pregledu" 1909 godine. Nakon srednjoškolskog obrazovanja, Paulina je prvo upisala Fakultet arhitekture, koji je napustila posle nekoliko dana da bi potom postala student Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. 1913 godine diplomirala je srpsku i francusku književnost. Te iste godine dodijeljen joj je Krst milosrđa Kraljevine Srbije. Po diplomiranju dobila je službu suplenta u Drugoj ženskoj gimnaziji u Beogradu. Radila je u redakcijima "Trgovinskog glasnika i "Štampe i bavila se prevođenjem. Prvi svetski rat je provela sa porodicom u Nišu, Kruševcu, Beogradu i Švajcarskoj. Po završetku rata ponovo je počela da predaje u Drugoj ženskoj gimnaziji, a u penziju je otišla 1925 godine. Od 1920 bila je članica i jedan od urednika "Ženskog pokreta". Zajedno sa Katarinom Bogdanović objavila je delo "Teorija književnosti" i analiza književnih sastava 1923 godine, prvi udžbenik koji su napisale žene u Srbiji. Bila je član "Jugoslovenskog profesorskog društva" i "P.E.N." kluba. 1928 bila je jedan od osnivača i predsednik "Udruženja univerzitetski obrazovanih žena u Jugoslaviji". Urednik lista "Glasnik jugoslovenskog ženskog saveza" postala je 1935, a dve godine kasnije i glavni urednik. Učestvovala je na kongresu "Međunarodnog ženskog saveza" u Dubrovniku.[1]
Za života je pisala originalne radove, književne i pozorišne studije i preglede, eseje, kritičke prikaze, priče, članke posvećene ženskim pitanjima i putopise. Objavljivala je u svim značajnim listovima i časopisima; "Revue Yugoslavie" (Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije), "Moderna žena", "Književni jug", "Misao", "Ženski pokret", "Prosvetni glasnik", "Prilozi", "Strani pregled", "Politika", "Javnost", "Beogradske opštinske novine", "GJPD", "Južni pregled", "Krug", "Naša stvarnost" i drugi. 1940 otišla je u SAD sa kćerkom Jelenom kod muža Davida koji je bio u diplomatskoj misiji za Kraljevinu Jugoslaviju. U SAD-u je agitovala za jugoslovenska i jevrejska pitanja. Učestvovala je u radu i pisala za "Jugoslovenski informacioni centar", sarađivala je za listove "Amerikanski srbobran" i "Slobodna reč", te je radila za prestižne filmske kompanije. Po završetku Drugog svjetskog rata vratila se u FNR Jugoslaviju. U New Yorku je 1947 je napisala odrednice o srpskim piscima za "Columbia Dictionary of Modern European Literature", kao i kasnije za "Encyclopaedia Hebraica". 1948 otišla je u Izrael. U Rimu je boravila od 1951 do 1953, a od 1955 u Kanadi, da bi potom otišla kod kćerke u Los Angeles. Paulina Lebl-Albala je umrla u Los Angelesu 8. 10. 1967 godine.[1]
Odlikovanja i pohvale uredi
Djela uredi
Reference uredi
Literatura uredi
- Nećak, Aleksandar (2011). Znameniti Jevreji Srbije, Beograd: Savez jevrejskih opština Srbije. ISBN 978-86-915145-0-1