Patuljasti miš
Patuljasti miš, Micromys minutus, je mali glodavac podrijetlom iz Euroazije. Živi u poljima žitarica poput pšenice i zobi, trstici i drugim visokim prizemnim biljkama. To je najmanji europski glodavac: odrasli može težiti tek 4 grama. Jede uglavnom sjemenke i kukce, a zna pojesti i voće. Gnijezda su mu kuglasta, građena od trave i pričvršćena na stabljike znatno iznad tla.
| Patuljasti miš | |
|---|---|
| |
| Patuljasti miš (Micromys minutus) | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Infrarazred: | Eutheria |
| Red: | Rodentia |
| Porodica: | Muridae |
| Rod: | Micromys |
| Vrsta: | M. minutus |
| Dvojni naziv | |
| Micromys minutus (Pallas, 1771) | |
| |
| Životni prostor patuljastog miša | |
Povijest uredi
Prije nego što je patuljasti miš službeno opisan, engleski prirodoslovac Gilbert White je pretpostavio da je neopisana vrsta i prijavio njihova gnijezda u Selborneu u Hampshireu:
Oni nikada ne ulaze u kuće, nađe ih se u stajama u snopovima sijena. Grade svoja gnijezda među stabljikama kukuruza iznad tla. Odgoje čak osam mladunaca u jednom okotu u malom okruglom gnijezdu građenom od listova, trave ili žita. Dugi su 8 cm. Jedno od tih gnijezda nabavio sam ove jeseni, građeno od vlati pšenice, savršeno okruglo te otprilike veličine lopte za kriket. Bilo je tako čvrsto i dobro popunjeno da se moglo kotrljati po stolu, a da se ne raspadne iako je sadržavalo osam malih golih i slijepih miševa.[1]
Od 2001. u Velikoj Britaniji poduzimaju se nastojanja za očuvanje vrste patuljastog miša. Teniske loptice koje se koriste u mečevima Wimbledona recikliraju se za stvaranje umjetnih gnijezda kako bi im se pomoglo izbjeći grabežljivce te oporaviti se od statusa gotovo ugrožene vrste.
Opis uredi
.jpg)
Patuljasti miš je dug od 55 do 75 mm, a rep mu je dug od 50 do 75 mm. Teži od 4 do 11 g ili oko pola težine kućnog miša.[2] Oči i uši su mu velike, a nos mu je mali. Krzno mu je debelo i meko, nešto deblje zimi nego ljeti.[3] Gornji dio krzna mu je smeđe boje, ponekad sa žutim ili crvenim tragovima, a donji dijelovi su bijele ili krem boje. Noge su mu široke, a rep je dug i gol te su prilagođeni penjanju. Rep mu također služi za održavanje ravnoteže.[3]
Izvori uredi
- ↑ White, The Natural History of Selborne, letter xii (4. studenog 1767.).
- ↑ „Arkive: Micromys minutus.”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-29. Pristupljeno 2014-12-27.
- ↑ 3,0 3,1 Ivaldi, Francesca. „Micromys minutus”. Pristupljeno 28. svibnja 2009.
