Parničari (Menandar)

Menandrova komedija


Parničari (grč. Ἐπιτρέποντες) naslov je jedne komedije grčkoga pesnika Menandra, koji je delovao u okviru nove atičke komedije. Oko polovine teksta sačuvano je na papirusima, a još jedan deo teksta na pergamentu.

Zaplet uredi

Tokom odsustva svog supruga Harizija Pamfila je rodila dete, pet meseci nakon venčanja, i izložila ga uz pomoć svoje stare dojilje Sofrone. Harizija o tome obavesti njegov rob Onesim te Harizije napusti kuću i ode kod svog prijatelja Herestrata. Istovremeno poziva sviračicu Habrotonu da mu se pridrži, što izaziva veliko ogorčenje Pamfilinog neugodnog oca Smikrina. Pastir Davos pronađe dete i daje ga Sirisku, radniku koji radi na spaljivanju drvenog uglja, čija je žena nedavno imala pobačaj. No Davos i Sirisk se sporečkaju oko toga kome treba da pripadne neki nakit koji je bio s detetom te se najzad slože da će stvar prepustiti sudu prvog prolaznika (odatle naslov komada). Slučajno taj prolaznik bude Smikrin, koji presudi da nakit, kao dokaz porekla, mora ići s detetom. Onesim u jednom komadu nakita prepoznaje prsten svoga gospodara i tako se otkriva da je zapravo Harizije, koji se ionako sad već kaje zbog svog postupka, bio taj koji je zaveo Pamfilu na nekoj svetkovini pre njihovog venčanja te da je on otac njenon izloženog deteta. Uz ljubaznu Habrotoninu pomoć svi se izmiruju i komad se završava posramljenošću Smirkinovom, koji se pojavljuje nesvestan najnovijeg razvoja događaja u nameri da kćerku odvede svojoj kući.

Tematika uredi

Do izražaja u ovoj drami posebno dolazi motiv ljubavi. Naime, ljubav preobražava Harizija, koji prašta svojoj ženi krivicu (tobožnju preljubu) zato što je i sam počinio isti greh i time ide i dalje od moralnih uzusa svoga vremena. Neobičaj je bio poduhvat za antičku pozornicu isticanje jednakosti morala za oba pola. Još je Euripid u Medeji istakao težak položaj žene i nejednakost morala koji je tražio vernost od žene, ali nije isti zahtev postavio i muškarcima, dok Menandar ustaje protiv tradicionalnih patrijarhalnih vrednosti.[1]

Zaplet Terencijeve Sverkve nalikuje Menandrovim Parničarima.

Reference uredi

  1. Prema Milivoj Sironić - Damir Salopek, "Grčka književnost", Povijest svjetske književnosti, 1977, str. 132.