Parnas(grčki: Παρνασσός, latinski: Parnassus) je vapnenačka planina u centralnoj Grčkoj koja se uzdiže iznad svetišta Delfi, sjeverno od Korintskog zaljeva.

Parnas
Παρνασσός

Pogled na vrh planine Liakoura
Nadmorska visina: 2 457
Mesto:  Grčka
Venac:Pindsko gorje
Koordinate:38°32′N 22°37′E / 38.533°N 22.617°E / 38.533; 22.617
Topo. mapa:
Parnas na mapi Grčke
Parnas
Parnas
Pozicija Parnasa na karti Grčke

Sa Parnasa se pruža veličanstven pogled na gajeve maslina i okolicu. Po pričama iz grčke mitologije, planina je bila posvećena bogu Apolonu i korikijskim nimfama, planina je i dom muza.[1] Ova planina je imala visoko simboličko značenje već od neolita pa tako i za Dorane.

Geografija uredi

Planina Parnas dio je masiva Pind, koja se proteže sjeverno od Korintskog zaljeva, preko Fokide do Beotije visoka 2 457 metara.[1]

Mitologija uredi

Planina je dobila ime po Parnasu, sinu nimfe Kleodore i običnog smrtnika Kleopompusa. Postojao je i grad u kojem je vladao Parnas, ali on je poplavljen velikim potopom. Preživjeli stanovnici su pobjegli od poplave na visoke obronke planine i osnovali novi grad Lykoreu (to na starogrčkom znači = vučje zavijanje). Nasuprot tome Orfej se naselio na planini, tu ga je vidio bog Apolon i dao mu zlatnu liru na kojoj ga je naučio svirati.

Planina Parnas je mjesto na kojoj se zbivaju i neki manje značajni događaji iz grčke mitologije.

  • U pojedinim verzijama grčke mitološke priče o velikom potopu Deukalionova arka usidrila se je na vrhovima planine Parnas.
  • Orest se jedno vrijeme krio na Parnasu.
  • Planina Parnas je bila također i dom boga Dioniza.
  • Korikijska pećina, na padinama planine Parnas bila je posvećena bogu Panu i Muzama.
  • Planina Parnas je po nekim pričama također i dom mitskog krilatog konja Pegaza.
 
Parnas slika Antona Raphaela Mengsa iz 18. vijeka

Parnas u umjetnosti uredi

Ime Parnas se do danas toliko raširilo u umjetnosti, da je danas sinonim za dom poezije, kniževnosti i znanja.

Od 18. vijeka zavladala je prava moda slikanja motiva i mitoloških prizora na temu planine Parnas, poput scene - Apolona okruženog muzama, neka od najpoznatijih djela sa tom temom su;

 
Crtež Apolona i muza na planini Parnas od Poussina

Planina Parnas danas uredi

Po Parnasu ima boksita koji se eksploatira za proizvodnju aluminija.[1]

Us to se padine planine danas koriste i za dva skijališta; Kelaria i Fterolaka, ova dva skijališta zajedno formiraju najveći skijaški centar u Grčkoj. Manje skijalište Gerontora (ima samo dvije vučnice) nalazi se preko puta planinskog hrpta Kelaria.[2] Izgradnja skijališta počela je 1975. pa je prvi dio dovršen 1976. kada su u rad puštene dvije vučnice na skijalištu Fterolaka. Novo skijališta Kelaria dovršeno je 1981., a od sezone 1987. - 1988. žičara Hermes povezala je ova dva skijališta.

Danas Skijališni centar Parnas ima 25 uređenih staza dužine oko 30 km. sa više vučnica i žičara, koje mogu prevesti 5000 skijaša na sat.

Vrhovi Parnasa uredi

Najviše točke planine Parnas su;

  • Liakoura (Λιάκουρα) 2455 m.
  • Tsárkos (Τσάρκος), 2415 m
  • Gerontóvrachos (Γεροντόβραχος), 2395 m
  • Kalójiros (Καλόγηρος), 2327 m
  • Mávra Lithária (Μαύρα Λιθάρια), 2326 m
  • Voidomáti (Βοϊδομάτι), 1947 m
  • Petrítis (Πετρίτης), 1923 m
  • Pyrgákia (Πυργάκια), 1718 m

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Mount Parnassus (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 05. 2013. 
  2. „The Parnassos Ski Centre”. Arhivirano iz originala na datum 2006-08-22. Pristupljeno 2013-05-17. 

Vanjske veze uredi