Paraná (rijeka)

Paraná (španjolski: Río Paraná) je druga po veličini rijeka Južne Amerike (nakon Amazone) duga 4 880 km, [1] koja zajedno s rijekom Urugvaj formira najveći estuarij na svijetu rijeku La Plata.

Paraná
Río Paraná
Lokacija
Države Brazil
 Paragvaj
 Argentina
GradoviBuenos Aires, Rosario, Paraná, Santa Fe, Resistancia
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
spoj rijeka Paranaibo-Grande
1 148 (Paranaiba)
1 360 (Grande) m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
La Plata
0 m
delta
Dužina4 880 [1] km
PritokeTiete, Paranapanema, Iguazú, Paragvaj, Salado, Piquiri
Hidrologija
Protok
  – srednji

17 293 [1] m³/s
Sliv
  – površina

2 800 000 [1] km²
Ulijeva se uLa Plata (od Buenos Airesa pa sve do Nueve Palmire)
Transport
Plovnostod Buenos Airesa do brane Yacyretá kod Ayolasa

Geografske karakteristike

uredi
 
Karta porječja La Plate

Porječje Parane ima površinu od 2 800 000 km²[1] i obuhvaća veći dio jugoistočnog Brazila i Paragvaja, jugoistok Bolivije i sjever Argentine. [1]

Alto Paraná

uredi

Od svog nastanka nakon spoja rijeka Paranaibo i Grande pa sve do ušća rijeke Paragvaj, rijeka je poznata kao Alto Paraná (Gornja Parana). U ovom dijelu svog toka, rijeka uglavnom teče pravolinijski prema jugu, tu prima tri važne pritoke, rijeke; Tiete, Paranapanema i Iguazú koje imaju svoje izvore u blizini atlantske obale u jugoistočnom Brazilu. Nekadašnji impresivni kanjon Alto Parana kroz planine zvao se Slapovi Guaira, taj niz impresivnih vodopada potpuno je nestao u vodama akomulacionog jezera izgrađenog ranih 1980-ih za potrebe ogromne hidroelektrane Itaipu. [1]

Od ušća rijeke Iguazú Alto Paraná blago zavija prema zapadu, sve do ušća rijeke Paragvaj. Na tom dijelu svog toka formira granicu između Paragvaja i Argentine.

Donja Paraná

uredi

Nakon ušća rijeke Paragvaj, rijeka postaje Donja Paraná i teče samo kroz argentinski teritorij pravo prema jugu. Pored grada Santa Fe, Paraná prima svoju posljednju veliku pritoku - Salado. Između gradova Santa Fe i Rosario počinje se formirati impresivna delta Parane, koja u gornjem dijelu široka 18 km, a na donjem dijelu oko 65 km. [1]U delti se rijeka počinje dijeliti na brojne rukavce, od kojih su najveći posljednja dva; Paraná Guazú i Paraná de Las Palmas. [1] Krajnji rukavac Parane - Río Luján dopire do sjevernih predgrađa Buenos Airesa i tu uvire u La Platu

Količina vode donjeg toka Paraná ovisi o količini vode koju rijeci donosi najveća pritoka Paragvaj, koja iznosi oko 25 % svih voda. Prosječni godišnji istjek Parane je 17 293 kubnih metara u sekundi. [1]

Klimatske karakteristike

uredi

Porječje Alto Parane ima pretežno vruću i vlažnu klimu, koju karakteriziraju suhe zime i obilne kiše u ljetnim mjesecima. [1] Klima su srednjem i donjem bazenu, kreće se od suptropske na sjeveru, do umjereno vlažne na jugu, sa manje obilnim oborinama.

 
Brod na rijeci kod mosta u Rosariu

Flora i fauna

uredi

Alto Paraná ima dvije zone vegetacije, šume na istoku i savane na zapadu. Pojas šuma prostire se nizvodno sve do Corrientesa, nakog tog grada, se prostire zona savana na obje riječne obale.

Rijeka Paraná ima bogat i raznovrstan životinjski svijet, sa brojnim vrstama jestivih riba.

Ekonomsko i transportno značenje rijeke

uredi

Velik dio bazena rijeke Paraná i danas je ekonomski neiskorišten. Najveći realizirani projekt bila je izgradnja ogromne hidroelektrane Itaipu 1982 snage 12 600 megavata. Pored tog izgrađena je i hidroelektrana - Yacyretá, sa branom i akomulacionim jezerom, koja je počela s radom 1994.

Donja Paraná služi kao veliki plovni put za poljoprivredne proizvode, industrijsku robu i naftne derivate, a njegove vode se i obilno koriste za navodnjavanje okolnih farmi. [1]

Izvori

uredi
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Paraná River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 09. 2012. 

Vanjske veze

uredi