Pelagije I.
Pelagije I. (Rim, ...? - Rim, 3. mart 561.) bio je 60 papa od 16. aprila 556. do 3. marta 561. [2]
| Pelagije I. Pelagius | |
|---|---|
 | |
| Papinstvo počelo | 16. aprila 556 |
| Papinstvo završilo | 3. marta 561. |
| Prethodnik | Vigilije (537 - 555.) |
| Nasljednik | Ivan III. (561-574.) |
| Rođen | ...? Rim, Ostrogotsko kraljevstvo |
| Umro | 3. mart 1561. [1] Rim, Bizantsko carstvo |
| Ostali pape imena Pelagije | |
Pelagije I. , bio je drugi bizantski papa, kao i njegov predhodnik Vigilije. Prije ustoličenja za papu, bio je nuncij Rima (apocrisiarius) u Konstatinopolisu.
Biografija uredi
Pelagije je bio iz ugledne rimske patricijske porodice, njegov otac Ivan, izgleda da je bio bizantski carski namjesnik jedne od dviju provincija (dijeceza) na koju je Italija tad bila podjeljena.
O Pelagiju se prvi put nešto zna 536. kad je bio pratioc pape Agapeta I. na njegovu putu u Konstatinopolis, on ga je ostavio kao nuncija rimske crkve na bizantskom dvoru 536.[2]Na dvoru se Pelagije zbiližio sa carem Justinijanom I. - tako da je imao veliki uticaj na njega, sugerirao mu je koga da postavi za Carigradskog patrijarha, i koga da smjeni.[2]
Kad je papa Vigilije je otišao u Konstatinopolis po nalogu cara Justinijana I., Pelagije je ostao u Rimu kao njegov legat. Upravo tad počela je ostrogotska opsada Rima, pod vodstvom njihova kralja Totila. Pelagije nije šedio vlastito bogatstvo nastojeći se nekako dodvoriti Totilu, da odustane od opsade i napada na Rim, i tako pomoći svojim gladnim sugrađanima. Njegovi napori nisu urodili plodom, i Totil je zauzeo Rim u decembru 546. Totil je ipak poštedio građane i pristao poslati Pelagija u Konstatinopolis kao pregovarača, koji je trebao u njegovo ime dogovoriti mir sa Justinijanom I.. Justinijan je odbacio Totilove prijedloge, i poslao ga natrag u Rim sa porukom da je za Bizant njihov zapovjednik Velizar - pravi vladar Italije, a da sa njim nemaju što pregovarati.
Pontifikat uredi
Pelagije je izabran za papu 16. aprila 556. kao Justinijanov kandidat, prije svog ustoličenja bio je zajedno sa Vigilijem protivnik Justinijanova edikta - da se mora osuditi šizma iz Tri poglavlja, u cilju crkvenog jedinstva i pomirenja raznih teoloških struja. Zbog tog je Vigilije odsjedio neko vrijeme u zatvoru u Konstatinopolisu. Kontroverza oko tzv - Tri poglavlja, proizašla je iz pokušaja da se pomire prethalkedonske crkve na Bliskom istoku s pravoslavljem. Najveći broj kompromisnih rješenja svodio se na osudu nekih radova istočnih kršćanskih teologa, koji su se uskoro počeli kolokvijalno zvati - Tri poglavlja. Na kraju je osuda službeno prihvaćena carskim ediktom 543., oni koji biskupi koji nisu osuđivali te radove, bili bi optuženi za herezu i nestorijanizam.
Nakon ustoličenja za papu Pelagije je promjenio stav i prihvatio Justinijanov edikt. Takva politika, teško je oštetila ugled papa u Sjevernoj Italiji, Galiji i zapadnoj Evropi, tako da su njegovi nasljednici, idućih 50 godina imali puno muka da vrate ugled i umanje štetu.
Papi Pelagiju se pripisuje izgradnja rimske bazilike Santi Apostoli, koja je podignuta u čast pobjede bizantskog zapovjednika Narzesa nad Ostrogotima.
Izvori uredi
Vanjske poveznice uredi
- Biografija pape Pelagija I., na portalu treccani.it (it)
- Papa Pelagije I. na portalu Katolička enciklopedija (en)
| Rimokatoličke crkvene titule | ||
|---|---|---|
| Prethodi: Vigilije |
Papa 556.-561. |
Slijedi: Ivan III. |