Banatski Bugari

(Preusmjereno sa stranice Palćeni)

Palćeni ili Banatski Bugari (banatskobug. Palćene ili Banátsći balgare, bug. банатски българи, rum. Bulgari bănăţeni, mađ. Bánsági ili Bánáti bolgárok) su jedna etnička grupa Bugarskog naroda u Rumunjskoj i Srbiji, koja živi u Banatu. Ukupno oko 15.000 Banatskih Bugara živi na svijetu, mada službeno 8.126 Bugara računajo statistike (1.658 u Srbiji, 6.468 u Rumunjskoj).

Katolička misa na banatskobugarskom jeziku u crkvi Starog Bišnova. Ovdje radi Jáni Vasilčin svećenik i dekan, koji je preveo Novi Zavjet na banatskobugarski.
Banatskobugarski plesači u Temišvaru.
Stara banatska bugarska seoska kuća u Bardarskom Geranu.

Banatski Bugari su isključivo katolici, točnije pavlićani. Njihov jezik upotrebljava latinicu za pismo, koja je istovjetna hrvatskoj latinici.

Izvor Bugara

uredi

Pavlićani su nasljednici bogumila i katara u Sjeverozapadnoj Bugarskoj. Pavlićani su bili svjestni, da su katolici i njihov poglavar je rimokatolički papa, nasuprot u 14. stoljeću su Osmani zauzeli Bugarsku, zbog toga pavlićani nisu imeli svećenika 200 godina. 1580. godine hrvatski Franjevci su dobili dopuštenje raditi među pavlićanima (vidi Hrvati u Bugarskoj). Franjevci u liturgiji su rabili hrvatski jezik (štokavsko narječje).

1688. godine pavlićani su ustali protiv Turaka, ali Turci su ugušili ustanak. Već sto pavlićana je bježalo u Olteniju. Papa Klement XIII. je postavio hrvatskog svećenika Nikolu Stanislavića za oltenskog biskupa. Stanislavić preseli pavlićane u Olteniju, gdje je dobio privilegije od vlaškog kneza.
1738. godine Turci su opet zauzeli Olteniju. Zbog toga Stanislavić je preselio katoličke Bugare u Ugarsku, u Banat. Ožujka 1738. godine su došle prve obitelji.

Povijest

uredi

1741. godine Bugari su ustrojili svoje zajednice u Banatu i probali upotrijebiti materinski jezik (rupćansko narječje), ali su imeli još i hrvatske knjige. Prvi učitelji i svećenici katoličkih Bugara su bili Hrvati. Blaž Hristofor Mili, prvi svećenik u Starom Bišnovu, bio je Hrvat. Osnovao je školu u tom mjestu. Pisao je također djela na rupćanskom narječju, a rabio je većinom hrvatske knjige. Banatski bugarski učitelji i svećenici su se učili u Hrvatskoj.

1848. godine Bugari su podupirali mađarsku revoluciju i borili se protiv Austrijancima, Srbima i Rumunjima. Mađarski general István Dunyov je bio također bugarskog podrijetla. 1864. godine u Banatu je živelo još 35.000 Bugara, zbog mađarizacije oko 17.000 se je vratilo u Bugarsku 1878. godine.
Poslije prvog svjetskog rata Banatski Bugari su odlazili u Rumunjsku i Kraljevinu Jugoslaviju. Rumunjska država još teže je probala asimilirati Bugare i u školama su učili samo rumunjski jezik. U Jugoslaviji također nisu upotrebljavali banatskobugarskog jezika u edukaciji, baš njihov položaj ovdje je bio bolji.

Komunistička diktatura je dalje težala položaj Bugara. Jedino je Crkva mogla čuvati banatskobugarsku identitetu.

Banatska bugarska kultura

uredi

U banatskobugarskom folkloru je velik utjecaj rumunjskog, mađarskog, njemačkog i srpskog folklora. Popularna bugarska tradicija je faršángji (poklade). Banatski Bugari su od Mađara preuzeli popularni ples čardaš.

Jezik

uredi

U banatskobugarskem jeziku je velik utjecaj mađarskog, njemačkog i hrvatskog jezika. Danas su preuzeli mnogobrojne riječi iz srpskog i rumunjskog jezika. Banatskobugarski je standardiziran jezik. U školi uče vjeronavuk na banatskobugarskom jeziku i u crkvi drže banatskobugarsku liturgiju.

Izvori

uredi
  • Милетич, Любомир; Симеон Дамянов, Мария Рунтова (1987) Изследвания за българите в Седмиградско и Банат. София: Наука и изкуство. OCLC 19361300.
  • Нягулов, Благовест (1999) Банатските българи. Историята на една малцинствена общност във времето на националните държави. София: Парадигма. ISBN 978-954-9536-13-3.

Vanjske poveznice

uredi