Ottawa (rijeka)

Ottawa (engleski: Ottawa River, francuski: Rivière des Outaouais) je rijeka u Kanadi duga 1 271 km [1], najveća pritoka Rijeka Saint Lawrence. [1]

Rijeka Ottawa
Ottawa River
Lokacija
Države Kanada
GradoviOttawa, Pembroke, Hull
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Jezero Capimitchigama (Quebec)
430 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Rijeka Saint Lawrence (kod Montreala - Quebec)
20 m
delta
Dužina1 271 [1] km
PritokeRouge, Lièvre, Gatineau, Coulonge, Rideau, Mississippi i Madawaska
Hidrologija
Protok
  – srednji

1 950 m³/s
Sliv
  – površina

142 000 km²
Ulijeva se uSaint Lawrence

Geografske karakteristike uredi

Ottawa izvire iz jezera Capimitchigama u Planinama Laurentian na sjeverozapadu provincije Quebec.

Od izvora teče u smjeru zapada do Jezera Timiskaming, od jezera teče u smjeru jugozapada, pa nakon tog skreće prema jugoistoku, u tom dijelu formira granicu između Quebeca i Ontaria. Nakon što prođe Ottawu teče na istok prema Montrealu gdje utječe u Rijeku Saint Lawrence. [1]

U svom gornjem toku Ottawa formira brojna jezera, od kojih su najveća; Grand Victoria, Simard, Timiskaming, Allumette, Chats i Deschenes.

 
Karta porječja rijeke Ottawa

Ottawa ima porječje veliko oko 142 000 km², koje se proteže preko dvije kanadske provincije Quebec i Ontario. [1]Najveće pritoke rijeke su Rouge (185 km), Lièvre (329), Gatineau (386), Coulonge (217), Rideau (146), Mississippi (169) i Madawaska (230). [1]

Tok rijeke istražio je još 1613. Samuel de Champlain i nazvao je Ottawa po indijanskoj grupi plemena Algonquin koja je živjela uz rijeku u to doba. Oni su inače rijeku zvali - Kichisìpi.

Rijeka je postala glavni put za prve istraživače, misionare i trapere prema Velikim jezerima. Početkom 19. vijeka siječa drva i njihov transport splavima bila je glavna ekonomska aktivnost na rijeci, 1832. prokopan je Kanal Rideau do Jezera Ontario preko kojeg je rijeka spojena sa ostalim Velikim jezerima [1] tad je rijeka bila veliki plovni put.

Ekonomsko značenje rijeke uredi

Na rijeci je izgrađeno 13 hidroelektrana, snage od 48 do 752 MW, između 1920. - 1968. od toga u gornjem toku 6; Bourque, Rapide-7, Rapide-2, Rapides-des-Quinze, Rapides-des-Quinze, Rapides-des-îles, Première-Chute, a u donjem 7; Otto Holden, Des Joachims, Bryson, Chenaux, Chute-des-Chats (Chats Falls), Hull-2 i Carillon. Pored tog uz rijeku i njene pritoke podignuto je i par atomskih centrala tako da je Ottawa glavni snabdjevač energije za Quebec i Ontario. [1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Ottawa River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 10. 2012. 

Vanjske veze uredi