Otok je grad u istočnom dijelu Hrvatske.

Otok (grad)
Otok (grad) na mapi Hrvatske
Otok (grad)
Otok (grad)
Koordinate: 45°09′N 18°53′E / 45.15°N 18.88°E / 45.15; 18.88
Država Hrvatska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska
Uprava
 • GradonačelnikJosip Šarić
Stanovništvo
 • Ukupno7,755
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
32252

Zemljopis

uredi

Otok je smješten u slavonskom delu panonske nizine. Nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Historija

uredi

Otok se spominje već u 13. stoljeću kao „Ottok” (u kasnijim dokumentima: Ocak, Athak, Otock), a spominje se i između 1333. i 1335. kada je papin legat pohodio ovo selo tri puta i u toj župi dobio osrednju svotu. U daljnjem razvitku, to veliko selo je steklo trgovački značaj koji se održao i nastavio razvijati sve više do dolaska Turaka. Otokom u to vrijeme vladaju mađarski plemići Gut-Keledi (iz ove obitelji potječu i dva slavonska bana). Otok se također spominje 1428. godine kao possesion Athak koji je bio u posjedu feudalne obitelji Alašana.

Otok je dobio ime najvjerojatnije po tome što je u to vrijeme poplava sa svih strana bio okružen vodama, a po nekima dobio je ime jer je bio okružen šumom. Nakon izumruća Alašana, Talovci su 1437. godine dobili posjed od cara Žigmunda. Oni su taj posjed prodali kaločkom nadbiskupu (1476). Posjed je imao oko 76 zaseoka (Godinovo, Kemetinci, Vitkovci, Brankovci, Bošnjaci, Markovac, Ozdanovci, Skorotinci, Grabovci, Tertavci...). Turskim osvajanjem 1526. ovaj kraj ulazi u kadiluk koji je imao sjedište u Nijemcima. Vizitator Petar Masarechi 1623/24. godine zabilježio je da župa Otok ima 7 sela i navodi: Gradince, Vitkovce, Strajnice, Ozdanovce, Orlovo, Fališevce i Privlaku.

Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699) otočki kraj oslobođen je od Turaka. Postupno se ustaljuje Vojna krajina. Godine 1700. počelo iseljavanje toga starog stanovništva (netom spomenutih 76 sela i naselja) oko puta od Vinkovaca na Savu koji se bio utvrdio nešto južnije od staroga sela i njegovih područnih selaca. To raseljavanje završeno je 1720. godine. Od toga vremena napušten je stari Otok i počeo se razvijati novi koji se je povećao s još starosjedilaca iz okolnih otočkih sela i naselja.

Tijekom razdoblja između 13. i 16. stoljeća na Otočkom starom području nije bilo nijednog utvrđenja, te je Otok bio samo trgovište s razmjerno velikim područjem na kojem su se nalazile prostrane šume i obilne oranice i livade. No ipak Otok je u doturskog vremena imao nekakvo utvrđenje s mjesnim imenom „Gradina” koja je bila utvrđena od strane Hrvata prije sveze s Mađarima, a možda i od nekog naroda prije doseljenja Hrvata. Otočka crkva Sv. Antuna, nakon oslobođenja od Turaka, bila je drvena i premala za mještane, ali tek 1782. započela gradnja nove zidane koja je dovršena dvije godine kasnije. Crkva je za vrijeme Drugog svjetskog rata strašno stradala, ali je bila obnovljena. 1970-ih godina crkva je srušena zbog narušene statike i napokon je 1979. izgrađena nova. Otočani 1772. godine dobivaju trivijalnu školu, a zbog izvoza velikih količina drvne mase 1886. Otok dobiva prugu i tad je dobio i brzojavni ured. Otok 1953. je dobio električnu struju, pojavili su se mlinovi na električni pogon.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, Otok je se nalazio u sastavu stare općine Vinkovci.

Stanovništvo

uredi

Godine 1857., Otok je imao 2.952 stanovnika, na prijelazu stoljeća (1900.) imao je 3.555, 1948. godine imao je 3.868 stanovnika s tendencijom rasta. Danas Otok ima 3.571 stanovnika prema popisu stanovnika iz 2021. godine. 99% su Hrvati katolici.

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
4.745 5.149 5.777 5.491 5.500 5.590 5.034 5.301 6.036 6.600 7.394 7.896 7.721 7.924 7.755 6.343 4.899

Napomena: Nastao iz stare općine Vinkovci.

Gospodarstvo

uredi

Poduzetnička zona Otok koja se nalazi između Otoka i Komletinaca i zove se „Skorotinci”.[2]

Poznate osobe

uredi
  • Petar Matoš (1890-1967), izumitelj, književnik, matematičar i slikar.
  • Josip Lovretić (1865-1948), svećenik i hrvatski etnograf.
  • Josip Kosor (1879–1961), dramatičar, novelist i romanopisac.

Spomenici i znamenitosti

uredi
  • Park prirode "Virovi"
  • crkva koja je posvećena Sv. Antunu Padovanskom.

Obrazovanje

uredi
  • OŠ Josip Lovretić
  • Dječji vrtić Pupoljak
  • OŠ Vladimir Nazor, Komletinci

Sport

uredi
  • HNK Otok
  • Atletski klub "Otok"
  • Boksački klub "Otok"
  • Kickboxing klub "Otok"
  • Rukometni klub "Otok"
  • Taekwondo klub "Otok"

Vanjske veze

uredi

Reference

uredi
Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja


Općine


Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj