Otok (grad)
Otok je grad u istočnom dijelu Hrvatske.
Otok (grad) | |
---|---|
Koordinate: 45°09′N 18°53′E / 45.15°N 18.88°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Uprava | |
• Gradonačelnik | Josip Šarić |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 7,755 |
Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
• Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
Poštanski broj | 32252 |
Zemljopis
urediOtok je smješten u slavonskom delu panonske nizine. Nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Historija
urediOtok se spominje već u 13. stoljeću kao „Ottok” (u kasnijim dokumentima: Ocak, Athak, Otock), a spominje se i između 1333. i 1335. kada je papin legat pohodio ovo selo tri puta i u toj župi dobio osrednju svotu. U daljnjem razvitku, to veliko selo je steklo trgovački značaj koji se održao i nastavio razvijati sve više do dolaska Turaka. Otokom u to vrijeme vladaju mađarski plemići Gut-Keledi (iz ove obitelji potječu i dva slavonska bana). Otok se također spominje 1428. godine kao possesion Athak koji je bio u posjedu feudalne obitelji Alašana.
Otok je dobio ime najvjerojatnije po tome što je u to vrijeme poplava sa svih strana bio okružen vodama, a po nekima dobio je ime jer je bio okružen šumom. Nakon izumruća Alašana, Talovci su 1437. godine dobili posjed od cara Žigmunda. Oni su taj posjed prodali kaločkom nadbiskupu (1476). Posjed je imao oko 76 zaseoka (Godinovo, Kemetinci, Vitkovci, Brankovci, Bošnjaci, Markovac, Ozdanovci, Skorotinci, Grabovci, Tertavci...). Turskim osvajanjem 1526. ovaj kraj ulazi u kadiluk koji je imao sjedište u Nijemcima. Vizitator Petar Masarechi 1623/24. godine zabilježio je da župa Otok ima 7 sela i navodi: Gradince, Vitkovce, Strajnice, Ozdanovce, Orlovo, Fališevce i Privlaku.
Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699) otočki kraj oslobođen je od Turaka. Postupno se ustaljuje Vojna krajina. Godine 1700. počelo iseljavanje toga starog stanovništva (netom spomenutih 76 sela i naselja) oko puta od Vinkovaca na Savu koji se bio utvrdio nešto južnije od staroga sela i njegovih područnih selaca. To raseljavanje završeno je 1720. godine. Od toga vremena napušten je stari Otok i počeo se razvijati novi koji se je povećao s još starosjedilaca iz okolnih otočkih sela i naselja.
Tijekom razdoblja između 13. i 16. stoljeća na Otočkom starom području nije bilo nijednog utvrđenja, te je Otok bio samo trgovište s razmjerno velikim područjem na kojem su se nalazile prostrane šume i obilne oranice i livade. No ipak Otok je u doturskog vremena imao nekakvo utvrđenje s mjesnim imenom „Gradina” koja je bila utvrđena od strane Hrvata prije sveze s Mađarima, a možda i od nekog naroda prije doseljenja Hrvata. Otočka crkva Sv. Antuna, nakon oslobođenja od Turaka, bila je drvena i premala za mještane, ali tek 1782. započela gradnja nove zidane koja je dovršena dvije godine kasnije. Crkva je za vrijeme Drugog svjetskog rata strašno stradala, ali je bila obnovljena. 1970-ih godina crkva je srušena zbog narušene statike i napokon je 1979. izgrađena nova. Otočani 1772. godine dobivaju trivijalnu školu, a zbog izvoza velikih količina drvne mase 1886. Otok dobiva prugu i tad je dobio i brzojavni ured. Otok 1953. je dobio električnu struju, pojavili su se mlinovi na električni pogon.
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, Otok je se nalazio u sastavu stare općine Vinkovci.
Stanovništvo
urediGodine 1857., Otok je imao 2.952 stanovnika, na prijelazu stoljeća (1900.) imao je 3.555, 1948. godine imao je 3.868 stanovnika s tendencijom rasta. Danas Otok ima 3.571 stanovnika prema popisu stanovnika iz 2021. godine. 99% su Hrvati katolici.
Broj stanovnika po popisima[1] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 | 2021 |
4.745 | 5.149 | 5.777 | 5.491 | 5.500 | 5.590 | 5.034 | 5.301 | 6.036 | 6.600 | 7.394 | 7.896 | 7.721 | 7.924 | 7.755 | 6.343 | 4.899 |
Napomena: Nastao iz stare općine Vinkovci.
Gospodarstvo
urediPoduzetnička zona Otok koja se nalazi između Otoka i Komletinaca i zove se „Skorotinci”.[2]
Poznate osobe
uredi- Petar Matoš (1890-1967), izumitelj, književnik, matematičar i slikar.
- Josip Lovretić (1865-1948), svećenik i hrvatski etnograf.
- Josip Kosor (1879–1961), dramatičar, novelist i romanopisac.
Spomenici i znamenitosti
uredi- Park prirode "Virovi"
- crkva koja je posvećena Sv. Antunu Padovanskom.
Obrazovanje
uredi- OŠ Josip Lovretić
- Dječji vrtić Pupoljak
- OŠ Vladimir Nazor, Komletinci
Sport
uredi- HNK Otok
- Atletski klub "Otok"
- Boksački klub "Otok"
- Kickboxing klub "Otok"
- Rukometni klub "Otok"
- Taekwondo klub "Otok"
Vanjske veze
uredi- http://www.opcina-otok.com/ Arhivirano 2007-02-03 na Wayback Machine-u
Reference
urediGradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije |
Gradovi
Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja Općine Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |