Osmotski pritisak

Osmotski pritisak je hidrostatski pritisak potreban da bi se sprečio pomak vode izazvan osmolarnim gradijentom: što je veća razlika u osmolarnosti, veći je i osmotski pritisak.[1]

Primer osmotskog pritiska kod eritrocita

Rastvor koji sadrži više rastvorenih supstanci nego živa ćelija definiše se kao hipertonični; ako se ćelija nalazi u hipertoničnom rastvoru voda će izlaziti iz ćelije u okolinu i ćelija će se smanjiti. Hipotonični rastvor ima manju koncentraciju rastvorenih supstanci nego ćelija, pa ćelija u hipotoničnom okruženju nabubri, a ponekad se čak i raspadne od prekomernog bubrenja.

Kada su koncentracije rastvorenih supstanci sa obe strane membrane jednake, takvi rastvori su izotonični.

Vidite još uredi

Reference uredi

  1. Donald Voet, Judith G. Voet (2005). Biochemistry (3 izd.). Wiley. ISBN 978-0-471-19350-0. 

Vanjske veze uredi