Osman Džafić
Osman Džafić (Prijedor, 1916. - Kakanj, 30. mart 1945.), je bio partizanski časnik i politički komesar Osme krajiške brigade. Poginuo je kao zapovjednik Trećeg bataljona Osme krajiške narodnooslobodilačke brigade u operacijama oslobađanja Kaknja.
Životopis uredi
Rođen je u Prijedoru 1916. godine. Početkom 1941. godine mobiliziran je u domobranske postrojbe u okolici Prijedora. Obavljajući dužnost zapovjednika straže u gradskoj četvrti Urije, dostavljao je partizanima podatke o stacioniranim neprijateljskim snagama, sanitetski materijal, oružje i municiju. U noći izmedju 15. i 16. maja 1942. godine zajedno sa bratom Mustafom Džafićem učestvovao je u oslobađanju Prijedora. Uslijedila je odmazda neprijatelja tokom koje su obojica zarobljeni i internirani u Koncentracijski logor Stara Gradiška. Zahvaljujući jakoj partijskoj vezi uspjeli su pobjeći iz logora i ponovno se priključiti partizanima.
Pocetkom 1944. godine Osman Džafić imenovan je zapovjednikom Kozaračke čete, a krajem 1944. godine, nakon oslobođenja Prijedora i Banjaluke, zapovjednikom Trećeg bataljona Osme krajiške brigade koja je djelovala u sastavu 4. krajiške divizije NOVJ.
Da bi se jake neprijateljske snage u središnjoj Bosni razvukle i oslabila njihova borbena učinkovitost, Treći bataljon dobio je zadatak da se prebaci na desnu obalu rijeke Bosne i djeluje na sektoru Visoko-Vareš-Zenica. Treći bataljon pod zapovjedništvom Osmana Džafića je 1. januara 1945. oslobodio jako neprijateljsko uporište Vareš.
Borbe za oslobodjenje Kaknja uredi
Opći napad postrojbi Osme krajiške brigade na okupirani Kakanj započeo je 29. marta 1945. godine u 18:00 sati. Treći bataljon Osme krajiške narodnooslobodilačke brigade je dobio zadatak da izvrši pokret preko sela Mramora i Vrtlišta, te napadne neprijatelja u rejonu kote 382 i groblja u selu Pope.
Bataljon je uspio da razbije neprijatelja na isturenim položajima, međutim nije uspio, i pored mnogo uloženih napora, savladati neprijateljska uporišta u rejonu groblja u selu Pope. Štab Osme brigade uputio je u pravcu napada Trećeg bataljona, kao pojačanje, i svoj Prvi bataljon.
Imajući pred sobom snage Prvog i Trećeg bataljona Osme brigade, obrana neprijatelja se oslanjala na utvrđene crte povezane kotama 375, 532 i 573, zatim u naselju Pope i rejonu kapele i groblja i istočnim dijelovima naselja Vrtlište, kao i na uporište Orasi.
30. marta 1945 oko 8 sati težište napada Prvog i Trećeg bataljona Osme brigade bilo je usmjereno ka uporištu Orasi, kotama 532, 382 i rejonu kapele i groblja.
U borbu je uvedena i odmorna Druga četa Prvog bataljona čiji je zapovjednik bio Stojan Beronja. Prije napada u četi su formirane tri udarne grupe od po 10 boraca, na čijem su čelu bili članovi štaba čete. Za podršku su pripremljeni teški minobacači kod kojih je bio i zapovjednik Osme brigade Sajo Grbić.
U namjeri obmane partizanskih boraca neprijatelj je isturio bijele vrpce. Upućivanjem jednog civila sa pozivom na predaju koji je odbijen, partizanskim jedinicama je bilo jasno da se radi o obmani.
Udarna grupa pod zapovjedništvom Stojana Beronje pokušala se snažnim jurišem približiti položaju neprijatelja, ali je bila pokošena nakon desetak minuta. Zapovjednik je ponovo zapovijedio juriš.
U ovom napadu kod jedne čete Trećeg bataljona nalazio se i zapovjednik bataljona Osman Džafić. Četa je napadala na uskom brisanom prostoru.
Smrt Osmana Džafića uredi
Osman Džafić je u dogovoru sa Stojanom Beronjom, zapovjednikom čete iz Prvog bataljona, uzeo od boraca svoje čete nekoliko ručnih bombi i krenuo u juriš. Nakon uspješno upotrijebljenih bombi na rovove iz neposredne blizine, od ranjenog njemačkog časnika bio je pogođen metkom iz pištolja. Metak je Džafića pogodio pored nosa, s lijeve strane lica, a izašao na desnoj, pored uha.
Nakon izvlačenja iz vatre poginulog zapovjednika Trećeg bataljona Osmana Džafića, vojnici njegovog bataljona i Prvi bataljon Osme krajiške brigade nastavili su juriše i u višesatnim borbama, 30. marta 1945. godine, razbile neprijatelja u rovovima i bunkerima.
Sahranjen je istoga dana navečer u selu Pope.
Po Osmanu Džafiću je nazvana je ulica i kulturno-umjetničko društvo iz Prijedora i jedna ulica u Kaknju.
Izvori uredi
http://kakanj.com.ba/v4/8-april-dan-oslobodenja-kaknja-ovako-je-bilo/
https://de.scribd.com/document/55021007/Dan-pobjede-nad-fa%C5%A1izmom-i-Dan-Evrope
http://documents.tips/documents/dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-evrope.html
https://de.scribd.com/doc/52146123/Bilten-Opcine-Kakanj-broj-12