Orsinijeva bomba
Orsinijeva bomba je sferična bomba koja je umjesto fitilja ili vremenskog uređaja okružena malenim "rogovima" napunjenim živinim fulminatom. U slučaju udara pod bilo kojim kutem, oni bi se zapalili ili aktivirali glavni naboj.
Bomba je izumljena ili konstruirana za talijanskog atentatora Felicea Orsinija, koji je, zajedno sa pomoćnicima, bacio tri ovakve bombe na Napoleona III 1858. godine. Napad nije ubio ni cara ni caricu, ali je ubijeno osam, a ozlijeđeno čak 148 osoba, među kojima i sam Orsini. Prije samoga atentata, Orsini je bombu testirao u Putneyju, Sheffieldu i Devonu.[1]
Godine 1893., španjolski anarhist Santiago Salvador bacio je dvije Orsinijeve bombe na ljude u kazalištu Liceu u Barceloni. Radilo se o osveti za pogubljenje anarhista Paulina Pallása, koji je ranije bacio bombu na generala Arsenija Camposa. Samo jedna bomba se aktivirala, ali je ubila 22, a ranila 35 osoba. Druga bomba je sačuvana te se danas smatra kako je upravo to bomba koja se nalazi u Muzeju gradske povijesti Barcelone. Bomba je korištena još jednom, 31. ožujka 1906. godine, kada je anarhist Mateo Morral bacio jednu Orsinijevu bombu na kraljevsku kočiju Alfonsa XIII i kraljice Victorije Eugenije na dan njihova vjenčanja u Madridu. Ubijeno je 28, a ranjeno preko 100 ljudi.
Antoni Gaudí je na fasadi svoje Sagrade Familie stavio reljef koji prikazuje demona koji radniku predaje Orsinijevu bombu.[2]
Reference uredi
Izvori uredi
- Anderson, Benedict Richard O'Gorman (2005). Under Three Flags: Anarchism And the Anti-colonial Imagination, Verso Books, ISBN 1-84467-037-6.
- Larson, Susan; Woods, Eva (2005). Visualizing Spanish Modernity, Berg Publishers, ISBN 1-85973-806-0.