Orao bjelorepan

(Preusmjereno sa stranice Orao štekavac)

Orao bjelorepan ili štekavac (lat. Haliaeetus albicilla) je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Evropi.

Orao bjelorepan
Orao bjelorepan u letu
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Falconiformes
Porodica: Accipitridae
Rod: Haliaeetus
Vrsta: H. albicilla
Dvojni naziv
Haliaeetus albicilla
Rasprostranjenost:

svijetlo zelena: područje gniježđenja
Plava: zimsko stanište
Tamno zeleno: cjelogodišnje stanište

Sinonimi

Falco albicilla (L., 1758) Haliaeetus albicilla albicilla
Haliaeetus albicilla groenlandicus

Haliaeetus albicilla
Haliaeetus albicilla groenlandicus

Rasprostranjen je od Sjeverne Evrope (zapadna Irska, obala Norveške) prema Istočnoj i Južnoj Evropi, preko zemalja bivšeg SSSR-a na istok do Kamčatke i Japana. Nije naseljen u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji.

Ornitolozi razlikuju pet geografskih rasa od kojih je jedna dobro rasprostranjena u Sjevernoj Americi, tako da su ga Amerikanci stavili u svoj grb (bijela glava, bijeli rep).

Bjelorepan je najveći orao Evrope i najveća grabljivica među orlovima. Raspona krila je najčešće 200 – 240 cm, kod nekih jedinki i preko 250 cm. Satima može jedriti na uzgonu toplijeg zraka podsjećajući na široku dasku. Vršno perje na krilima je rašireno, glava i vrat su istegnuti, a odostraga je kratki klinasti rep. Ženka je nešto veća od mužjaka. Veličina mu je (dužina od kljuna do repa) 69 – 91 cm. Vrlo je lagan u odnosu na veličinu, svega 6 – 6,5 kg.

Hrani se ribama do 8 kg težine, pticama močvaricama (patke, guske, labudovi, gnjurci, galebovi, čaplje i dr.), sisavcima do veličine zeca i lisice, kornjačama i zmijama. Plijen hvata nogama, grubo očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Često se prehrani i strvinom, najčešće uginulim ribama.

Najčešće se gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka, velikih ribnjaka. Gnijezdo gradi visoko u krošnji drveća. Promjer gnijezda je do 180 cm, a kako ga godinama nadograđuje, može biti toliko i visoko. Literatura spominje da gradi gnijezdo i na tlu.

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Orao bjelorepan
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Orao bjelorepan
 Wikivrste imaju podatke o: Orao bjelorepan