Otvori glavni meni

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva izvršila opsadu Beča, glavnog grada Habsburške Monarhije. Opsada je okončana bitkom kojom je prekinuto napredovanje Osmanskog Carstva u Europi i ona je označila početak političke hegemonije Habsburgovaca u središnjoj Europi.

Opsada Beča 1683.
Sukob: Veliki protuturski rat
Vienna Battle 1683.jpg
Prikaz bitke kod Beča
Vrijeme 12. rujna 1683.
Lokacija Beč, Austrija
Ishod Pobjeda Svete lige
Sukobljene strane
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Habsburška Monarhija
Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg Poljsko-Litavska Unija
Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg Jan III. Sobjeski
Flag of the Habsburg Monarchy.svg Grof von Starhemberg
Fictitious Ottoman flag 2.svg Kara Mustafa
Vojne snage
c. 84,000 c. 150,000 ili 300,000
Gubici
c. 4,000 10,000+

Iako je opsada krenula povoljno po Osmanlije, koje je predvodio veliki vezir Kara Mustafa, ubrzo je Habsburgovcima sa sjevera stigla pripomoć iz Poljsko-Litavske Unije. Poljski kralj Jan III. Sobjeski došao je sa svojom vojskom i pomogao Leopoldovom zapovjedniku von Starhembergu. Sam sukob, iako je opsada trajala otprilike 2 mjeseca, zbio se 12. rujna 1683. kada je vojska Jana Sobjeskog, ujedinjena sa habsburškom vojskom, porazila vojsku Kare Mustafe i tako natjerala velikog vezira na bijeg. Priliko bijega, Kara Mustafa je ostavio sav dotadašnji ratni plijen i pobjegao u Beograd. Jan Sobjeski je kasnije prokomentirao kako je on najbliži rođak Kare Mustafe kada mu je ovaj ostavio toliki imetak.

Kada je sultan Mehmed IV. saznao, preko beogradskog paše, da je bitka izgubljena, toliko se razbjednio da je tom istom paši naredio sa mu pošalje glavu Kare Mustafe. Kara Mustafa je pogubljen 25. prosinca 1683., a njegova glava je, kako je i naređeno, prezentirana sultanu Mehmedu IV.

Nakon ove pobjede dolazi do osnivanja Svete lige između Habsburške monarhije, Mletačke Republike i Poljsko-Litavske Unije, kao organizacije zadužene za daljnu borbu protiv Osmanlija.

Nakon ove bitke započeti će Dugi bečki rat (1683. - 1699.) koji će biti obilježen slabošću i brojnim porazima Osmanskog Carstva, te oslobodičačkim pohodima Eugena Savojskoga. Rat je konačno završio potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. i širenjem granica Monarhije na dotadašnje teritorije Carstva.