Wikipedija

Operacija Labrador

Operacija Labrador bila je operacija pod lažnom zastavom koju je provela jugoslavenska kontraobavještajna služba (KOS) u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu tijekom Rata u Hrvatskoj. Zamišljena je kao prva u nizu nekoliko terorističkih napada sa ciljem kompromitiranja Hrvatske kako bi ju prikazala kao profašističku državu i tako spriječili njeno priznanje neovisnosti. Dva napada odigrana 19.8.1991. imali su za metu židovski centar i židovsko groblje na Mirogoju. Nije bilo ljudskih žrtava. Dodatni napadi ciljali su željezničku prugu kako bi podmetnuli hrvatskom predsjedniku. Operacija Labrador upotpunjena je Operacijom Opera - propagandnom kampanjom koju je osmislio KOS kako bi dezinformirao medije.

Operacija Labrador
Segment Rat u Hrvatskoj

ulaz u groblje Mirogoj
Datum 19.8. 1991.
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Ishod bombardirano groblje Mirogoj
Sukobljene strane
 Hrvatska  Jugoslavija KOS
Žrtve i gubici
nema žrtava

Daljnje aktivnosti su prekinute u 9. mjesecu, kada su hrvatske vlasti uhitile regionalni ured Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva u Zagrebu, te zaplijenile dokumente u vezi sa ovom operacijom. Pošto je vlastima trebalo mjesec dana da dešifriraju dokumente, glavni agenti umiješani u bombardiranja su u međuvremenu pobjegli. Petnaestorica su uhićeni, ali razmijenjeni za ratne zarobljenike. Petorici agenata KOS-a umiješanih u Operaciju Labrador je kasnije suđeno zbog optužbi za terorizam u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) ali su oslobođeni. Hrvatske vlasti uhitile su dva agenta KOS-a i sudili im zajedno sa sedmero ostalih kojima je suđeno u odsustvu. Dok su uhićeni agenti proglašeni nedužnima, sedmero odsutnih su proglašeni krivima.

Postojanje Operacije Labrador potvrdio je bivši KOS-ovac, major Mustafa Čandić, tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću na MKSJ-u u Haagu 2002.

Bombaški napadi uredi

 
Palmotićeva ulica, Zagreb

U 8. mjesecu 1991., ogranak Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, KOS, izveo je nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, sa ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada sa ciljem da se upotpune aktivnosti Operacije Opera - propagandne kampanje koja je trebala dezinformirati medije. Te dvije operacije imale su za cilj Hrvatsku, koja se spremala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti neslavne NDH.[1] Alternativno ime Operacije Opere bilo je Operacija Opera-Orijentalis,[2] ili Operacija Opera Orientalis.[3]

Operaciju Labrador vodio je pukovnik general Slobodan Rakočević, voditelj odjela KOS-a u Zemunu.[4][5] U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću,[6] i majoru Čedi Kneževiću.[4] Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak osigurati zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postaviti eksplozivne naprave.[2][7] Eksplozivi i neka oružja smještena su na nekoliko lokacija. [8]

19.8., židovski centar u Palmotićevoj ulici u Zagrebu,[9] i židovski grobovi u Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade kao dio te tajne operacije.[10] Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali bez ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina.[11] Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb-Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničku prugu između Gline i Vojnića.[2][12]

Posljedice uredi

Nakon eksplozija, Josip Manolić, koji je tada postao novi voditelj hrvatske obavještajne agencije, je tvrdio da su hrvatski ekstremisti odgovorni za ta nedjela.[2] Operacija Labrador je vjerojatno napuštena kada su ZNG i hrvatska policija zauzeli zagrebačko sjedište Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva 15.9. iste godine, u sklopu bitke za vojarne, i među zaplijenjenim materijalima našli šifre i računalne diskete sa podacima o operaciji, kao i Sabolovićeve bilješke. Sabolović je predao materijale nadređenome, Mirku Martiću, ali je Martić propustio uništiti ih. Sabolović je stoga pobjegao iz Zagreba. Ipak, hrvatskim vlastima trebalo je mjesec dana dok nisu dešifrirali dokumente te razotkrili Operaciju Labrador.[6] Sabolović je kasnije tvrdio da je samo djelić mreže Operacije Labrador ukinut,[13] ali mu je proturječio bivši KOS-ovac, major Mustafa Čandić, koji je radio u sjedištu KOS-a u Zemunu.[4][14]

Tijekom jeseni 1991. hrvatske obavještajne agencije pokrenule su Operaciju Janjičar sa ciljem raskrinkavanja preostale mreže KOS-a u Hrvatskoj. Operacija su autorizirali Ivan Vekić i Gojko Šušak, tadašnji ministar unutrašnjih poslova i obrane, a prvotno je njom rukovodio Josip Perković.[15] Petnaest osoba je uhićeno do kraja 1991., ali su razmijenjeni za Antona Kikaša, kojega je uhitila JNA dok je krijumčario oružje avionom u Hrvatsku.[16] Tom operacijom je sastavljen popis osumnjičenih operativaca KOS-a u Hrvatskoj, koji je brojao 1.789 imena i pseudonima.[15]

Rakočević, Sabolović, Radojčić i dva druga bivša KOS-ovca našli su se na suđenju u Beogradu 1993. zbog optužbi za terorizam, ali su presudom oslobođeni.[17] Radojčić je uhićen u zagrebu 1993.[15] (objavljeno 9. svibnja 1994[18]). U drugom suđenju Radojčiću i osmorici ostalih osoba povezanih sa Operacijom Labrador i Opera, održanom u Zagrebu, završilo je sa oslobađajućom presudom Radojčiću i Ratomiru Mažibradu, koji su bili u zatvoru, dok su petorica osoba u odsutnosti proglašeni krivima.[16]

Tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 2002., Mustafa Čandić je svjedočio da su svi agenti Operacije Labrador pobjegli iz Zagreba uzevši sa sobom preostale dokumente. Izjavio je i da su 1991. KOS-ovci imali široku mrežu doušnika u hrvatskim obavještajnim službama, pa i u HDZ-u. Čandić je također svjedočio da je eksplozija na željezničkoj pruzi kraj Vinkovaca djelo agenata koji su time namjeravali smjestiti tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.[19]

Štete nastale eksplozijama popravljene su početkom 1992.,[9] uz pomoć državnih fondova.[20]

Bilješke uredi

  1. ↑ Armatta 2010, str. 149
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Bilić 2005, str. 172
  3. ↑ The Jerusalem Post & 3.2. 1993
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 ICTY & 11.11. 2002, str. 12735
  5. ↑ Gow 2003, str. 61
  6. ↑ 6,0 6,1 CIA 2002, str. 55
  7. ↑ ICTY & 11.11. 2002, str. 12816
  8. ↑ ICTY & 11.11. 2002, str. 12737
  9. ↑ 9,0 9,1 JCZ 2012, str. 14
  10. ↑ Bilić 2005, str. 137
  11. ↑ The New York Times & 20.8. 1991
  12. ↑ ICTY & 11.11. 2002, str. 12740
  13. ↑ CIA 2002, str. 56
  14. ↑ Oslobođenje & 1.10. 2010
  15. ↑ 15,0 15,1 15,2 Nacional & 27.2. 2006
  16. ↑ 16,0 16,1 HRT & 13.11. 2002
  17. ↑ Radojčić 2009, str. 137
  18. ↑ Croatian police arrests suspected terrorist. upi.com May 9, 1994
  19. ↑ Slobodna Dalmacija & 12.11. 2002
  20. ↑ Cvitanic 2011, str. 47

Reference uredi

Knjige
Novinski izvještaji
Međunarodni, vladini i nevladini izvori

Vanjske poveznice uredi

  • „Afera "opera"”. B92. 10.5. 2003. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-07. Pristupljeno 2014-04-17.  - intervju u kojem sudjeluju Branko Stanić i Slobodan Rakočević
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Labrador&oldid=41455702