Otvori glavni meni

Operacija Labrador bila je operacija pod lažnom zastavom koju je provela jugoslavenska kontraobavještajna služba (KOS) u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu tijekom Rata u Hrvatskoj. Zamišljena je kao prva u nizu nekoliko terorističkih napada sa ciljem kompromitiranja Hrvatske kako bi ju prikazala kao profašističku državu i tako spriječili njeno priznanje neovisnosti. Dva napada odigrala su se 19.8. 1991. protiv židovskog centra i židovskih groblja na Mirogoju. Nije bilo ljudskih žrtava. Dodatni napadi uzeli su željezničku prugu kao cilj kako bi podmetnuli hrvatskom predsjedniku. Operacija Labrador upotpunjena je Operacijom Opera - propagandnom kampanjom koju je osmislio KOS kako bi dezinformirao medije.

Operacija Labrador
Segment Rat u Hrvatskoj
Mirogoj Cemetery Front.jpg
ulaz u groblje Mirogoj
Datum 19.8. 1991.
Lokacija Zagreb, Hrvatska
Ishod bombardirano groblje Mirogoj
Sukobljene strane
 Hrvatska  Jugoslavija KOS
Žrtve i gubici
nema žrtava

Daljenje aktivnosti su prekinuti u 9. mjesecu, kada su hrvatske vlasti uhitile regionalni ured Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva u Zagrebu, te zaplijenile dokumente povezane sa ovom operacijom. Pošto je vlastima trebalo mjesec dana da dešifriraju dokumente, glavni agenti umiješani u bomabrdiranja su u međuvremenu pobjegli. Petnaest je uhićeno, ali je razmijenjeno za ratne zarobljenike. Petroici agenata KOS-a umiješanih u Operaciju Labrador je kasnije suđeno zbog optužbi za terorizam u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) ali su oslobođeni. Hrvatske vlasti uhitile su dva agenta KOS-a i sudili im zajedno sa sedmero ostalih kojima je suđeno in absentia. Dok su uhićeni agenti proglašeni nedužnima, sedmero odsutnih su proglašeni krivima.

Postojanje Operacije Labrador potvrdio je bivši KOS-ovac, major Mustafa Čandić, tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću na MKSJ-u u Haagu 2002.

Sadržaj/Садржај

Bombaški napadiUredi

 
Palmotićeva ulica, Zagreb

U 8. mjesecu 1991., ogranak Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, KOS, izveo je nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, sa ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada sa ciljem da se upotpune aktivnosti Operacije Opera - propagandne kampanje koja je trebala dezinformirati medije. Te dvije operacije htjele su Hrvatsku, koja je planirala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti neslavne NDH.[1] Alternativno ime Operacije Opere bilo je Operacija Opera-Orijentalis,[2] ili Operacija Opera Orientalis.[3]

Operaciju Labrador vodio je pukovnik general Slobodan Rakočević, voditelj odjela KOS-a u Zemunu.[4][5] U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću,[6] i majoru Čedi Kneževiću.[4] Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava.[2][7] Eksplozivi i neka oružja smiještena su na nekoliko lokacija. [8]

19.8., židovski centar u Palmotićevoj ulici u Zagrebu,[9] i židovski grobovi u Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade kao dio te tajne operacije.[10] Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina.[11] Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb-Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničku prugu između Gline i Vojnića.[2][12]

PosljediceUredi

Nakon eksplozija, Josip Manolić, koji je tada postao novi voditelj hrvatske obavještajne agencije, je tvrdio da su hrvatski ekstremisti odgovorni za ta nedjela.[2] Operacija Labrador je vjerojatno napuštena kada su ZNG i hrvatska policija zauzeli zagrebačko sjedište Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva 15.9. iste godine, u sklopu bitke za vojarne. Među zaplijenjenim materijalima bile su šifre i računalne diskete sa podacima o operaciji, kao Sabolovićeve bilješke. Sabolović je predao materijale nadređenome, Mirku Martiću, ali je Martić propustio uništiti ih. Sabolović je stoga pobjegao iz Zagreba. Ipak, hrvatskim vlastima trebalo je mjesec dana dok nisu dešifrirali dokumente te razoktrili Operaciju Labrador.[6] Sabolović je kasnije tvrdio da je samo dijelić mreže Operacije Labrador ukinut,[13] ali mu je proturječio bivši KOS-ovac, major Mustafa Čandić, koji je radio u sjedištu KOS-a u Zemunu.[4][14]

Tijekom jeseni 1991., hrvatske obavještajne agencije pokrenule su Operaciju Janjičar sa ciljem raskrinkavanja preostale mreže KOS-a u Hrvatskoj. Operacija su autorizirali Ivan Vekić i Gojko Šušak, tadašnji ministar unutrašnjih poslova i obrane, a prvotno je njom rukovodio Josip Perković.[15] Petnaest osoba je uhićeno do kraja 1991., ali su razmijenjeni za Antona Kikaša, kojega je uhitila JNA dok je krijumčario oružje avionom u Hrvatsku.[16] Operacija je stvorila popis osumnjičenih operativaca KOS-a u Hrvatskoj, koji je brojao 1.789 imena i psedonima.[15]

Rakočević, Sabolović, Radojčić i dva druga bivša KOS-ovca našli su se na suđenju u Beogradu 1993. zbog optužbi za terorizam, ali su presudom oslobođeni.[17] Radojčić je uhićen u zagrebu 1993.[15] U drugom suđenju Radojčiću i osmorici ostalih osoba povezanih sa Operacijom Labrador i Opera, održanom u Zagrebu, završilo je sa oslobađajućom presudom Radojčiću i Ratomiru Mažibradu, koji su bili u zatvoru, dok su petorica osoba u odsutnosti proglašeni krivima.[16]

Tijekom suđenja Slobdanu Miloševiću na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 2002., Mustafa Čandić je svjedočio da su svi agenti Operacije Labrador pobjegli iz Zagreba i uzeli preostale dokumente sa sobom. Izjavio je i da su KOS-ovci imali široku mrežu doušnika u hrvatskim obavještajnim službama, pa i u HDZ-u 1991. Čandić je također svjedočio da je ekplozija na željezničkoj pruzi kraj Vinkovaca namještena od agenata koji su htjeli krivnju prebaciti na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.[18]

Štete nastale eksplozijama popravljene su početkom 1992.,[9] uz pomoć državnih fondova.[19]

BilješkeUredi

ReferenceUredi

Knjige
Novinski izvještaji
Međunarodni, vladini i nevladini izvori

Vanjske povezniceUredi