Opština Trgovište


Koordinate: 42°22' SG Š 22°5' IGD

Opština Trgovište je opština na krajnjem jugu Srbije u Pčinjskom okrugu. Sedište opštine je u selu Trgovište. Po popisu iz 2002, varošica ima 1.864 stanovnika, a opština 6.372. U opštini postoji 35 naselja.

Opština Trgovište

Opština Trgovište u Srbiji
Opština Trgovište u Srbiji

Opšte informacije
Površina (2004) 370 km²
Stanovništvo (2002) 6.372 st.
Broj naselja 35
Administracija
Okrug Pčinjski okrug
Opština Trgovište
Predsednik opštine Radosav Jordanović
Statistika
Internet stranica http://www.trgoviste.rs

Geografija uredi

Opština se graniči sa opštinama Bosilegrad, Vranje, Bujanovac i susednom državom Makedonijom u dužini od 47 kilometara.

Nadmorska visina se kreće od 805 metara (u mestu Trgovište), do 1.825 metara na Golemom Vrhu (planina Bele Vode). Zemljište je planinskog karaktera i čine ga planine: Bele Vode, Zladovačka planina, Lesnička planina, Kopljača i Petrova gora. Reke u opštini Trgovište su: Tripušnica, Kozjedolska, Lesnička reka i Pčinja.

Klima uredi

Klima ovog regiona po Milosavljeviću (1948.) je umereno kontinentalna sa znatnim uticajem mediteranske klime koja prodire dolinom Pčinje. Temperature vazduha su za nekoliko stepeni više od onih u severnijim delovima Srbije, padavine su manje, pa je pluovimetrijski koeficijent najmanji kao i indeks suše za juli i avgust.

Naseljena mesta uredi

Stanovništvo uredi

Posle Drugog svetskog rata broj stanovnika opštine bio je oko 24.000, ali od tada traje proces ekonomske migracije stanovništva ka bogatijim krajevima. Danas u opštini živi nešto više od 6000 ljudi.

Etnički sastav prema popisu iz 2002.[1]
Srbi
  
6276 98.49%
Makedonci
  
28 0.44%
Bugari
  
12 0.19%

Privreda uredi

Opština Trgovište je najnerazvijenija u Republici Srbiji. Opština je udaljena od glavnih železničko-drumskih saobraćajnica, a naročito negativno se na ovo područje odrazilo osamostaljenje Republike Makedonije i stvaranje međudržavne granice. Sredinom 1980-ih izgrađeni su pogoni fabrika Simpo (160 radnika), Jumko (400 radnika) i Koštana (400 radnika). Od njih je do danas opstao samo pogon Simpa.

Reference uredi

  1. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9

Spoljašnje veze uredi