Paraćin

(Preusmjereno sa stranice Opština Paraćin)

Paraćin je grad u Srbiji. Nalazi se na koordinatama 43.87° sever, i 21.41° istok. Opština Paraćin zahvata deo bogatog i plodnog Srednjeg Pomoravlja, teritorija opštine Paraćin se spušta od Kučajskih planina na istoku prema Velikoj Moravi na zapadu ispresecana tokovima reka Crnice i Grze. Sam grad leži na 130 m nadmorske visine, 4 km udaljenosti od reke Velike Morave i na obalama Crnice.

Panorama Paraćina

Na 156 km je udaljenosti od Beograda, idući međunarodnim auto-putem E-75, južno ka Nišu.

Prema popisu iz 1896.god. varoš Paraćin imala je 5486 stanovnika, dok je u selima sreza živelo 23 800 stanovnika. Današnji broj stanovnika po popisu od 2002.g. je 58310, od toga pola u gradu a druga polovina u 34 naseljena mesta, mesnim zajednicama. Prvo poznato naselje nastaje u ranoj praistoriji pre 8000 god. Sa prekidima ovde žive i prolaze razne etničke populacije Tribali, Sarmati i Rimljani. Ubrzo se ovde nastanjuju i Sloveni sa naseljima od XI do XII veka. Pisani tragovi o nazivu Paraćina kao trga sa panađurom i trga na Parakinovom brodu vode iz XIV veka (27/14 septembra 1375.g.). U III veku nastaje poznato Rimsko naselje, Sarmates na putu Via militaris (rimski vojni put) Od 1861.god. Paraćin dobija status varoši i ubrzo postaje poznat industrijski centar.

Nagli razvoj industrije nastaje krajem XIX veka. Osnivaju se fabrika vunenih tkanina braće Minh, fabrika cementa i fabrika stakla, pa tako početkom XX veka postaje značajno ekonomsko mesto u Srbiji. Danas je to moderan trgovački centar kome zbog geografskog položaja i važnih komunikacija prilaze i okolni manji gradovi.Sa razvojem industrije i ekonomije jača društveni i kulturni život, o čemu svedoče duboki istorijski tragovi. Paraćin je jedan od najpoznatijih centara tekstilne industrije u Srbiji po proizvodnji vunenih tkanina. Mnogi Paraćin nazivaju "Grad štofa"

Istaknute ličnosti uredi

Milan Dimitrijević, prvi učitelj i odlikovan ordenom sv.Save


   1.      Velislav Stanojlović, iz Trešnjevice, član Praviteljstvujušćeg sovjeta serbskog, uz Karađorđa,  najvišeg organa vlasti za vreme ustaničke Srbije;
   2.      Ilija Barjaktarević, vojvoda paraćinski, iz Izvora; predvodio je paraćinsku vojsku u više bojeva, posebno su bili zaduženi za utvrđenje Deligrad;
   3.      Veljko Miljković, paraćinski knez, počev od Boja kod Paraćina avgusta 1805.;
   4.      Milosav Lapovec rodom iz Sikirice; učesnik je Orašačke skupštine; pošto mu se porodica odselila u Lapovo pre Prvog ustanka, tamo se i angažovao;
   5.      Jovan Petrović Kovač, rodom iz Svojnova, jedan od prvih Karađorđevih topolivaca; učesnik je Kočine krajine i oba srpska ustnaka;poznat po iskazanom rodoljublju;
   6.      Aleksa Dukić,Karađorđev momak i poverljiv čovek; nije rodom iz Paraćina, ali je rukovodio Djumrukom (carinom) dok je bila u Parćinu za vreme Prvog srpskog ustanka;
   7.      Hajduk Veljko Petrović, krajinski vojvoda; nije rodom iz Paraćina, ali je neposredno pre Prvog srpskog ustanka bio sluga u Paraćinu;
   8.      Stevan Kutula, predvodnik – barjaktar Paraćinske konjice u poznatoj Varvarinskoj bici,kada je odlikovan Zlatnom kolajnom;rodom iz Lešja;
   9.      Stojan Brka, iz Svojnova, oborknez za vreme prvog srpskog ustanka;
   10.  Starac Pejko, iz Svojnova, istakao se u jednoj bici kod Svojnova za vreme Drugog srpskog ustanka, kada je i hrabro poginuo štiteći otstupnicu drugim ustanicima;
   11.  Šunda N.,istakao se u boju kod Paraćina 1805. posle koje ga je Karađorđe postavio za buljukbašu; predvodio paraćinsku stražu na Deligradu;
   12.  Jovan N., iz Lešja učesnik Kočine krajine i Prvog srpskog ustanka;bio na Deligradu; rodonačelnik slavne familije Lešjanin;
   13.  Stojan Jovanović Lešjanin, iz Lešja, vilajetski knez i jedan od predvodnika bune 1832. posle koje je i Paraćin pripojen kneževini Srbiji;član Državnog saveta.
   14.  Jovan Veljković, iz Paraćina, jedan od predvodnika bune1832. godine kada je Paraćin pripojen Kneževini Srbiji;
   15.  Stojan Veljković, iz Paraćina,jedan od predvodnika Bune 1832. god. posle koje je Paraćin pripojen Kneževini Srbiji;
   16.  Bogdan Đorđević, Milošev tatarin, sreski i okružni načelnik za vlade kneza Aleksandra Karađorđevića i “ustavobranitelja”; zaslužan za osnivanje osnovne škole za žensku decu – prve te vrste u Kneževini Srbiji 1845.;
   17.  Živko Konstantinović Paraćinac – nije utvrđeno odakle je, ali po nadimku može se pretpostaviti da je iz Paraćina poreklom, bio u srpskoj delegaciji u Carigradu za vreme Prvog Ustanka, bio komandant Kladova, ali je zbog napuštanja Kladova bez borbe, bez znanja Karadjordja, osudjen na smrt i streljan.
   18.  Lazar Barjaktarević, iz Izvora, brat vojvode Ilije, predvodio paraćinsku vojsku, pominju ga da je slat u Istočnu Srbiju.
   19.  Pavle Marinković, trgovac, iz Paraćina, zaslužan je za obnovu crkve Svete Petke za vreme turske vladavine oko 1820. godine.
   20.  Miša N., knez ili kmet iz Šavca, turski vodič Turcima za borbu kod Debelog drveta na Juhoru 1915. godine, ali je pre toga dojavio Srbima da se pripreme i zauzmu položaj za borbu.
   21.  Petar Marinković, iz Paraćina, bio sreski načelnik u Paraćinu i zaslužan za osnivanje osnovne škole za žensku decu, prvut te vrste u Srbiji.
   22.  Akademik dr Toma Živanović, profesor pravnog fakulteta, tvorac tripartitne teorije krivičnog prava priznate u svetskoj nauci;
   23.  Akademik dr. Dragoljub Jovanović, nuklearni fizičar, prof. Univerziteta;
   24.  Akademik dr. Sima Lozanić, nije rodom iz Paraćina, ali je u Paraćinu bio učenik osnovne škole; profesor i prvi rektor Beogradskog univerziteta, inače hemičar svetske slave;
   25.  Dr Vićentije Rakić, pedagog, profesor i osnivač Katedre za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu;
   26.  Dr Stevan Okanović, pedagog, profesor Filološkog fakulteta;
   27.  Dr Nikola Popović, filozof, rođen u Obrežu, ali je detinjstvo proveo u Potočcu, a gimnaziju završio u Paraćinu; profesor Filozofskog fakulteta i ratni rektor Beogradskog fakulteta.
   28.  Dr Vladeta Popović, rođen u Paraćinu, poznati anglista, osnivač katedre za anglistiku Filozofskog fakulteta u Beogradu;
   29.  Rajko Lešjanin, krivičar, profesor Velike škole;
   30.  Dimitrije Marinković, sudija najviših sudova, ministar; predsednik Senata Kraljevine Srbije;
   31.  Stojan Veljković, profesor Velike škole, sudija najviših sudova, ministar;
   32.  Miloje Lešjanin, rođen u Lešju, sekretar Kneza Mihaila Obrenovića;
   33.  Milojko Lešjanin, rođen u Lešju, đeneral kome se predao Niš za vreme Drugog srpsko-turskog rata;
   34.  Ilija Gojković, rodom iz Drenovca, đeneral, proslavio se u ratovima 1912-1918.;
   35.  Velimir Velja Popović, rođen u Buljanu, školovao se u Potočcu i Paraćinu; bio ministar u kraljevskim vladama i ban;
   36.  Jelisaveta Petrović, slikarka, profesor Više ženske škole;
   37.  Zaharije Zaka Petković, paraćinski paroh i profesor veronauke u paraćinskoj gimnaziji; vlasnik prve privatne paraćinske biblioteke;
   38.  Kosta Hadživojković, osnivač prve paraćinske štamparije “Hadži Laza”; predsednik opštine;
   39.  Jovan Sjenicki, industrijalac, predsednik paraćinske opštine do dolaska Bugara za vreme prvog svetskog rata; istakao se humanim radom;
   40.  Jordan Hadžividojković, sveštenik i pisac, profesor veronauke u nizu gimnazija, pa i u Paraćinu;
   41.  Vlada Teokarević, industrialac, osnivač Fabrike vunenih tkanina;
   42.  Stevan Čuturilo, nije iz Paraćina rodom, ali je jedan od najslavnijih direktora Gimnazije u Paraćinu;
   43.  Tasa Bizetić, zaslužan za početke pozorišnog života u Paraćinu;
   44.  Živojin Pavlović Žikišon, zaslužan za početke pozorišnog života u Paraćinu, vlasnik štamparije i pisac;
   45.  Sreten Marković, solunski borac i prvi paraćinski pesnik;
   46.  Aleksandar Jovanović, jedan od poznatijih paraćinskih demokratskih predsednika opštine;
   47.  Radisav Simić, iz Sikirice, narodni poslanik u vreme Obrenovića.
   48.  Dr Živojin Žika Popović, iz Potočca, lekar u Ćupriji, narodni poslanik na radikalskoj listi.
   49.  Đoka Z. Petković, rodom iz Paraćina, bio narodni poslanik na listi Demokratske stranke, kojoj je pripadao od osnivanja, jer je pre toga pripadao Samostalnoj radikalnoj stranci Ljube Davidovića.
   50.  Dr Dragoljub Aranđelović, profesor Pravnog fakulteta i političar, iz Paraćina rodom, bio narodni poslanik i senator.
   51.  Mirko Banjević, profesor samoupravne gimnazije u Paraćinu, pesnik čija je zbirka pesama socijalne orijentacije “Ognjena jutra” štampana u Paraćinu i odmah od policije zabranjena 1940.;
   52.  Branko Krsmanović, narodni heroj iz Donje Mutnice; španski borac.
   53.  Momčilo Popović Ozren, narodni heroj iz Busilovca.
   54. Radomir Mihajlović, trgovac iz D. Mutnice, osnivac prve privatne benzinske stanice u postkomunistickoj Jugoslaviji
   55. Miodrag Radunović, rodom iz Davidovca, direktor prve televizije u Paraćinu
   56. Milojko Lešjanin,srpski general, učesnik srpsko-turskih ratova i srpsko-bugarskog rata

Vanjske veze uredi