Otvori glavni meni

Oliver Frljić

hrvatski kazališni redatelj
Oliver Frljić

Oliver Frljić 2015.
Rođen/a 31. mart 1976. (1976-03-31) (dob: 43)
Travnik (BiH)
Prebivalište Zagreb
Državljanstvo hrvatsko
Zanimanje kazališni redatelj

Oliver Frljić (Travnik, 31. marta 1976.) je kazališni redatelj.

KarijeraUredi

Diplomirao je 2002. godine filozofiju i religijsku kulturu te kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Prije upisa na studij kazališne režije, sredinom devedesetih, formira amatersku kazališnu skupinu Le Cheval, s kojom nastupa na festivalima kazališnog amaterizma, kao što su TEST! (Teatar studentima!) ili SKAZ. No, surađuje i s mnogim drugim grupama na zagrebačkoj nezavisnoj sceni.

Profesionalno režira već tijekom studija i to u Istarskom narodnom kazalištu, Teatru &TD, te kazališnoj skupini KUFER. Njegove produkcije bile su predstavljene na sljedećim festivalima: Gavelline večeri, Splitsko ljeto, Tjedan suvremenog plesa, Zlatni Lav (Umag), Diskurs festival (Giessen), Karantena (Dubrovnik), FIAT (Podgorica), APAF (Salzburg), Freischwimmer Festival (Beč, Berlin, Hamburg, Dusseldorf, Zurich), Zadar snova, Osječko ljeto kulture, Međunarodni dječji festival Šibenik itd.

Za predstavu Blizanke Dječjeg kazališta Dubrava dobio je tri nagrade za najbolju režiju (Hrvatski centar ASSITEJ, Naj, naj, naj festival, Dječiji pozorišni festival Pozorište Zvezdarište, Beograd). Za predstavu Turbo-folk (predstava) HNK Ivana pl. Zajca dobio je nagradu za najbolju režiju na međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav, a predstava je dobila i festivalski Grand Prix. Za režiju predstave Strah u Ulici lipa dobio je nagradu Mali Marulić na Festivalu hrvatske drame za djecu i Zlatnu Žar pticu na 9. Naj, naj, naj festivalu. 2009. trijumfira na Festivalu malih scena u Rijeci gdje su dvije njegove predstave podijelile nagradu za najbolju predstavu: Turbo-folk (predstava) i Bakhe. Na istom festivalu dobio je i nagradu Anđelko Štimac za najbolju režiju. Iste godine njegova predstava Blizanke dobiva srebrni lovorov vijenac na prestižnom festivalu internacionalnog teatra Mess u Sarajevu, a u kategoriji dječijeg programa. Te godine počinje njegov pohod na međunarodnu scenu kao najistaknutiji hrvatski kazališni redatelj mlađe generacije.

Prvu važniju predstavu na međunarodnoj sceni Preklet naj bo izdajalec svoje domovine režira 2010. godine u Slovenskom mladinskom gledališče. Predstava dobiva dvije Borštnikove nagrade u Mariboru, te postaje slovenski rekorder po broju međunarodnih gostovanja (56 izvedbi u dvadeset država na četiri kontinenta).[1] Iste godine režira i predstavu Buđenje proljeća u ZKM-u, za koju na sve važnijem Jugoslavenskom kazališnom festivalu Bez prevoda u Užicu dobiva nagradu za najbolju predstavu festivala, a u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici režira Raspravu Pierra de Marivauxa. Krajem iste godine režira predstavu Kukavičluk u Narodnom pozorištu Subotica koja je od mnogih kritičara proglašena kazališnim događajem sezone u Srbiji. Predstava je trijumfirala na najvećem i najuglednijem srpskom kazališnom festivalu Sterijino pozorje dobivši nagradu za najbolju predstavu, a Oliver Frljić dobio je nagradu za najbolju režiju. Veliku medijsku pozornost dobiva i svojim sljedećim projektom, teatralizacijom romana Abdulaha Sidrana Otac na službenom putu postavljenim u beogradskom kazalištu Atelje 212 u okviru YU sezone tog kazališta. Predstava je osvojila brojne nagrade, između ostalog i glavnu nagradu za najbolju predstavu 10. festivala bosanskohercegovačke drame u Zenici, Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Mittel Europa na festivalu MESS u Sarajevu, glavnu nagradu na 16. Jugoslavenskom kazališnom festivalu u Užicu, Grand Prix za najbolju predstavu 28. susreta profesionalnih pozorišta u Brčkom te brojne druge nagrade. Ova predstava je postala jedna od najvećih hit predstava Ateljea 212 u povijesti skupivši tridesetak nagrada na brojnim regionalnim festivalima. Uspjeh u regiji donio mu je neslužbenu titulu "regionalne redateljske zvijezde"[2]. Takvu titulu najslikovitije je potvrdio predstavom Leksikon Yu mitologije koja je premijerno izvedena u rujnu 2011. godine na otvaranju 18. festivala Ex ponto u Ljubljani, a koja je nastala u koprodukciji teatara iz čak šest zemalja (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Makedonija). U listopadu iste godine na jednom od najuglednijih festivala regije MESS u Sarajevu premijerno je izvedena predstava Pismo iz 1920. nastala u koprodukciji samog festivala i Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice kojom je podigao veliku prašinu zbog korištenja dijelova ratne monodrame Godine prevare poznatog bosansko-hercegovačkog glumca Emira Hadžihafizbegovića a u kojoj poziva na džihad. Glumac mu je medijski prijetio, no na tome je i stalo, a predstava je dobila ogromnu medijsku pozornost, te postala vrlo uspješna, praćena odličnim kritikama.

Sa sve više inozemnih angažmana Oliver Frljić sve rjeđe režira u Hrvatskoj. Na početku drugog desetljaća 21. stoljeća režira dvije dječije predstave: Matilda u Dječjem kazalištu Dubrava i Družba Pere Kvržice u GK Žar ptica. Za potonju predstavu dobiva sjajne kritike, pa kritičarka Novog lista Nataša Govedić piše: "...Oliveru Frljiću valjalo bi prepustiti kazalište za djecu i sutra bismo vjerojatno imali savršenu institucionalnu pripremu za punoljetne gledatelje."[3] 2011. godine u Teatru &TD režira predstavu Mrzim istinu! po vlastitom predlošku u kojoj koristi vlastitu obiteljsku povijest i postavlja je u kazališni kontekst. Predstava je trijumfirala na 26. Gavellinim večerima, a prosudbeno povjerenstvo ustvrdilo je "kako predstava najavljuje jedno novo kazališno doba u kojem radikalne autorske estetike uspijevaju pronaći istinski dijalog sa svim članovima kazališne zajednice."[4] Predstava je iste godine dobila i prestižnu Nagradu Hrvatskog glumišta u kategoriji najbolje predstave u cjelini, a bila je nominirana u čak 7 kategorija. Predstava je u svega nekoliko mjeseci doživjela kultni status, karte su mjesecima ranije rasprodane, a od mnogih je kritičara proglašena ključnim kazališnim događajem 2011. godine. [5] U narednom pohodu po festivalima predstava je osvojila dvadesetak kazališnih nagrada (mnoge od njih osvojili su sjajni glumci Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva Visković), te je postala jedna od najnagrađivanijih kazališnih predstava u povijesti hrvatskog kazališta. Predstava je odigrana i na jednom od najprestižnijih svjetskih kazališnih festivala Wiener Festwochen. Tom predstavom Oliver Frljić je uspješno zaključio svoju, do sada, najuspješniju kazališnu godinu u kojoj je odnio nagrade za najbolju režiju na svim relevantim kazališnim festivalima regije te time potvrdio svoju neupitnu poziciju kao najbolji redatelj u regiji.

Na početku 2012. režira predstavu Prolazi sve po tekstu Dubravka Mihanovića u GDK Gavella. Sezonu je nastavio u Prešernovom gledališču Kranj gdje je režirao Tri sestre Antona Pavloviča Čehova. Iste godine u beogradskom Ateljeu 212 postavlja kontroverzni autorski rad Zoran Đinđić o atentatu na Zorana Đinđića, bivšeg srpskog premijera. Predstava je podijelila i šokirala publiku, a pojedini kritičari su je opisali kao: "Hrabro, provokativno i bezobrazno istinito - jednom riječju, pljuska u lice direktno s kazališnih dasaka. Kazališni događaj desetljeća!"[6] Predstava je dobila Gran Prix "Mira Trailović" za najbolju predstavu 47. Bitefa, a prikazana je i na jednom od najuglednijih njemačkih festivala Neue Stucke aus Europa gdje je dobila odlične kritike.[7] Nakon premijere, o predstavi se dugo raspravljalo u političkim i kazališnim krugovima, a Oliver Frljić je još jednom potvrdio svoju poziciju najkontroveznijeg redatelja današnjice. Iste godine prvi put surađuje sa čuvenim Dubravačkim ljetnim igrama gdje postavlja Buchnerovu Dantonovu smrt sa iznimno jakim glumačkim ansamblom u sastavu Sreten Mokrović, Milan Pleština, Ivana Roščić, Dean Krivačić, Dražen Šivak, Nikša Butjer i Filip Juričić gdje također izaziva skandal. Prvo, smještanjem gledatelja ispod pozornice, tako da im vire samo glave, a potom klanjem kokoši na pozornici, što je nakon samo jedne izvedbe zabranila Uprava veterinarstva Republike Hrvatske. Usprkos skandalima dramski žiri je upravo Frljiću dodjelio prestižnu nagradu Orlando za najveći umjetnički doseg u dramskom programu. U jesen 2012. godine prvi put surađuje sa Satiričkim kazalištem Kerempuh sa predstavom Gospođa ministarka Branislava Nušića u kojoj je naslovnu ulogu tumačila Elizabeta Kukić. Za tu predstavu angažirao je lingvistkinju Snježanu Kordić da izradi titlove koje je prjicirao iznad glumaca kako bi zorno pokazao zagrebačkoj publici da su titlovi suvišni.[8][9][10] Potom režira tri predstave redom u najprestižnijm slovenskim kazalištima kao što su Slovensko mladinsko gledališče (Georges Feydeau: Klistirajmo Srćka!), Slovensko narodno gledališče, Ljubljana (Aleksander Vvedenski: Božić kod Ivanovih) i Prešerenovo gledališče, Kranj (Autorski projekt: 25.671).

Nakon brojnih uspješnih festivalskih gostovanja u Njemačkoj, 2013. godine Oliver Frljić konačno dobiva priliku režirati u toj zemlju. Predstavu Black Box Schule: They Expect You to Pick a Career o obrazovnom sustavu režira u renomiranom Düsseldorf Schauspielhau (Düsseldorf). Na najvećem njemačkom festivalu za mlade, Heidelberger Stückemarkt-u, predstava je bila nominirana kao jedna od tri najbolje u Njemačkoj.[11]

Njegova prva predstava u kultnom kazalištu Stari Teatar u Poljskoj zabranjena je svega nekoliko dana prije premijere. Predstava Nebožanska komedija trebala se baviti problemom antisemtizima u suvremenom poljskom društvu, kao i ulogom poljskog naroda u holokaustu.

2014. godine vraća se radu u Hrvatskoj, te u Zagrebačkom kazalištu mladih režira dramu Hamlet Williama Shakespearea sa Krešimirom Mikićem u naslovnoj ulozi.[12], te predstavu Jazavac u Kerempuhu u Satiričkom kazalištu Kerempuh. Od 2014. do 2016. je intendant Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. A od sredine 2016. svoj rad u Rijeci nastavlja u okviru projekta Evropske prijestolnice kulture, odnosno na pripremi i realizaciji teme nazvane Podijeljeni gradovi koja u prijavnoj knjizi kandidature grada Rijeke predstavlja okosnicu trećeg programskog pravca Doba moći.[13] 2018. godine režira predstavu Šest likova traže autora u Satiričkom kazalištu Kerempuh.[14]

Predstava Balkan macht frei[15] Olivera Frljića uvrštena je među četiri najbolje predstave izvedene u Njemačkoj u 2015. po glasovima posjetitelja popularnog njemačkog kazališnog portala Nachtkritik.[16][17] Taj portal svake godine uoči objavljivanja liste predstava koje će biti pozvane na Theatertreffen - najznačajniji njemački kazališni festival - organizira alternativno glasanje i sastavlja svoju listu koja sadrži deset najboljih predstava. 2018. godine su predstavi Kletva koju je u Poljskoj režirao Oliver Frljić, poljske dnevne novine Gazeta Wyborcza dodjelile nagradu Wdecha u kategoriji događaja godine. Predstava proglašena najglasnijom premijerom je izvedena u produkciji Teatra Powszechny iz Varšave.[18]

Britanski The Guardian uvrstio je Olivera Frljića 2018. među četiri najuzbudljivija redatelja evropskog kontinenta.[19] The Guardian opisuje kako "njegov rad satirizira politiku država bivše Jugoslavije, ratno profiterstvo, uspon ultra desničarskog nacionalizma", ističući da je Frljić jedan od najpotrebnijih redatelja u Evropi.[19]

Vezano uz svoj kompletan rad Frljić o jeziku kojim govori kaže:

  „Ja sam ponosan na to što još uvijek govorim jezik koji zvanično više ne postoji, riječ je o srpskohrvatskom jeziku.[20]

NagradeUredi

  • 2007. Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej) za režiju predstave Blizanke.
  • 2008. Zlatna Žar ptica (Naj, naj, naj festival) za režiju predstave Blizanke.
  • 2008. Nagrada za najbolju režiju (Dječji kazališni festival Pozorište Zvezdarište, Beograd) za režiju predstave Blizanke.
  • 2008. Nagrada za najbolju režiju (Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav) za režiju predstave Turbo-folk.
  • 2009. Mali Marulić (Festival hrvatske drame za djecu) za režiju predstave Strah u Ulici lipa.
  • 2009. Zlatna Žar ptica (Naj, naj, naj festival) za režiju predstave Strah u Ulici lipa.
  • 2009. Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej) za režiju predstave Strah u Ulici lipa.
  • 2009. Nagrada Anđelko Štimac (Međunarodni festival malih scena) za režiju predstava Turbo-folk i Bahke.
  • 2011. Nagrada za najbolju režiju (Gavelline večeri) za režiju predstave Mrzim istinu!.
  • 2011. Nagrada za najbolju režiju (10. Festival bosanskohercegovačke drame, Zenica) za režiju predstave Kukavičluk.
  • 2011. Sterijina nagrada (Sterijino pozorje, Novi Sad) za režiju predstave Kukavičluk.
  • 2011. Zlatni lovorov vijenac (MESS, Sarajevo) za režiju predstave Otac na službenom putu.
  • 2011. Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej) za režiju predstava Matilda i Družba Pere Kvržice.
  • 2011. Ardalion (Jugoslavenski kazališni festival Bez prevoda, Užice) za režiju predstave Otac na službenom putu.
  • 2011. Nagrada za najbolju režiju (Susreti profesionalnih pozorišta, Brčko) za režiju predstave Pismo iz 1920.
  • 2012. Nagrada za najbolju režiju (11. Festival bosanskohercegovačke drame, Zenica) za režiju predstave Mrzim istinu!
  • 2012. Nagrada za najbolji tekst izvedbe (15. Teatar Fest Petar Kočić, Banja Luka) za tekst predstave Mrzim istinu!
  • 2012. Nagrada "Korak u stvarnost" (15. Teatar Fest Petar Kočić, žiri radio televizije Republike Srpske, Banja Luka) za predstavu Mrzim istinu!
  • 2012. Nagrada " Biljana Kovačević-Vučo" za zaštitu i unaprjeđenje ljudskih prava, Beograd
  • 2012. Orlando (Dubrovačke ljetne igre) za režiju predstave Dantonova smrt.
  • 2012. Borislav Mihajlović Mihiz (Fond "Borislav Mihajlović Mihiz", Srbija) za dramatičarska i dramaturška dostignuća u projektima Proklet bio izdajica svoje domovine, Kukavičluk, Zoran Đinđić i Mrzim istinu!.
  • 2014. Nagrada "Anđelko Štimac" (Međunarodni festival malih scena) za režiju predstave Hamlet.
  • 2014. Nagrada "Veljko Maričić" (Međunarodni festival malih scena) za dramaturšku adaptaciju predstave Hamlet.
  • 2014. Nagrada Gazety Wyborczej (Međunarodni kazališni festival KONTAKT) za predstavu 25.671.[21]
  • 2015. Nagrada Anđelko Štimac (Međunarodni festival malih scena) za režiju predstave Aleksandra Zec.
  • 2017. Nagrada za najbolju režiju (Gavelline večeri) za režiju predstave Medeja.[22]
  • 2018. Nagrada Wdecha u kategoriji događaja godine (Gazeta Wyborcza) za režiju predstave Kletva.[18]

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Izdajalec na Mittelfestu.
  2. - Vijenac O predstavi. Preuzeto 21. svibnja 2011
  3. - Kritika Nataše Govedić u Novom listu O predstavi. Preuzeto 21. svibnja 2011
  4. Obrazloženje povjerenstva. Preuzeto 8. listopada 2011
  5. Izbor T portala. Preuzeto 28. prosinac 2011
  6. Večernji list o predstavi. Preuzeto 19. svibnja 2012
  7. Kritika predstave "Zoran Đinđić" u nachtkritik.de.
  8. Knežević, Jurica (6. oktobra 2012). "Govorimo istim jezikom". Beograd: Večernje novosti. ISSN 0350-4999. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/600213.Intervju_Kordic_Vecernje_novosti_6.10.2012.jpg. pristupljeno 8. aprila 2014. 
  9. Kordić, Snježana (19. septembra 2012). "Moj protest protiv jezičnog šovinizma". Zagreb: Jutarnji list. str. 28. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 20. septembra 2012. http://www.webcitation.org/68ySmIaKv. pristupljeno 24. maja 2013. 
  10. "Veliki uspjeh titlovane Ministarke u Zagrebu". Sarajevo: Al Jazeera Balkans. 23. septembra 2012. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/veliki-uspjeh-titlovane-ministarke-u-zagrebu. pristupljeno 3. oktobra 2015. 
  11. Nominierung JugendStückePreis.
  12. - Hamlet u ZKM-u O predstavi. Preuzeto 7. ožujka 2014
  13. "Oliver Frljić odlazi s mjesta intendanta riječkog HNK-a". Zagreb: T-portal. 28.4.2016. ISSN 1334-3130. http://www.tportal.hr/kultura/kazaliste/426442/Oliver-Frljic-odlazi-s-mjesta-intendanta-rijeckog-HNK-a.html. pristupljeno 29.4.2016. 
  14. "U Frljićevoj predstavi raspojasali se uzvanici s Bujančeve svadbe: Ples svinjskih glava uz zvuk Thompsona i turbo folka". Zagreb: T-portal. 23.1.2018. ISSN 1334-3130. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/u-frljicevoj-predstavi-raspojasali-se-uzvanici-s-bujanceve-svadbe-ples-svinjskih-glava-uz-zvuk-thompsona-i-turbo-folka-foto-20180120. pristupljeno 27.1.2018. 
  15. "Balkan macht frei von Oliver Frljić" (na njemačkom). Residenz Theatre. 2016. http://www.residenztheater.de/inszenierung/balkan-macht-frei. pristupljeno 29.4.2016. 
  16. "Frljićeva predstava među 10 najboljih u 2015. u Njemačkoj". Zagreb: T-portal. 29.1.2016. ISSN 1334-3130. http://www.tportal.hr/kultura/kazaliste/414225/Frljiceva-predstava-medu-10-najboljih-u-2015-u-Njemackoj.html. pristupljeno 7.3.2016. 
  17. "Theatertreffen 2016: das Ergebnis" (na njemačkom). Nachtkritik. 28.1.2016. http://www.nachtkritik.de/index.php?option=com_content&view=article&id=12065:nachtkritik-theatertreffen-2016-das-ergebnis&catid=222:nachtkritik-theatertreffen&Itemid=60. pristupljeno 29.4.2016. 
  18. 18,0 18,1 "Veliki uspjeh Olivera Frljića: Predstava kojom je digao Poljsku na noge proglašena događajem godine". Zagreb: T-portal. 25.1.2018. ISSN 1334-3130. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/veliku-uspjeh-olivera-frljica-predstava-kojom-je-digao-poljsku-na-noge-proglasena-dogadajem-godine-foto-20180125. pristupljeno 28.1.2018. 
  19. 19,0 19,1 "Britanski The Guardian uvrstio Olivera Frljića na prestižnu listu najuzbudljivijih redatelja". Zagreb: T-portal. 4.9.2018. ISSN 1334-3130. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/britanski-the-guardian-uvrstio-olivera-frljica-na-prestiznu-listu-najuzbudljivijih-redatelja-foto-20180904. pristupljeno 10.9.2018. 
  20. Karabeg, Omer (27. decembra 2015). "Zašto Mladenović smeta Vučiću, a Frljić Karamarku?". Radio Slobodna Evropa. http://www.slobodnaevropa.org/content/most-zasto-mladenovic-smeta-vucicu-a-frljic-karamarku/27450750.html. pristupljeno 1. januara 2016. 
  21. Izjava žirija 22. Međunarodnog kazališnog festivala Kontakt, Torun (Poljska).
  22. "Oliver Frljić pokazao skepticima i ideološkim protivnicima da nije 'samo' politički aktivist". Zagreb: T-portal. 23.10.2017. ISSN 1334-3130. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/oliver-frljic-pokazao-skepticima-i-ideoloskim-protivnicima-da-nije-samo-politicki-aktivist-foto-20171023. pristupljeno 25.10.2017. 

Vanjske vezeUredi