Okavango ili Kubango) je velika rijeka na jugozapadu Afrike duga 1 600 km, koja izvire u Angoli i otječe u pustinju Kalahari u sjevernoj Bocvani, gdje rijeka završava u ogromnoj močvari poznatoj kao Delta Okavango.[1]

Okavango
Kubango
Lokacija
Države Angola
 Namibija
 Bocvana
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Visoravan Bié (Angola)
1780 [1] m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Delta Okavango (Bocvana)
? m
delta
Dužina1 600 [1] km
PritokeCuito
Hidrologija
Protok
  – srednji

475 m³/s
Sliv
  – površina

721 258 km²
Ulijeva se uDelta Okavango

Geografske karakteristike uredi

Okavango izvire kao Kubango južno od mjesta Vila Nova, na angolskoj Visoravni Bié, na nadmorskoj visini 1780 m. Od tamo teče strmoglavo se spuštajući kroz Angolu isprva prema jugu, a onda zaokreće prema jugoistoku. U tom gornjem dijelu svog toka ima brojne brzace. U srednjem dijelu svog toka formira granicu između Angole i Namibije.[1]

Nakon što primi svoju najveću pritoku Cuito, Okavango izlazi iz Angole i protiče krozNamibiju preko uskog jezička poznatog kao - Caprivi i ulazi u Bocvanu.[1] Odmah po ulasku u ravnicu Bocvane Okavango se počinje razlijevati na brojne rukavce, da se nakon 112 km razlije u pravu trokutastu - deltu široku 240 km, sa površinom od oko 16 800 km². Ona se za kišne sezone pretvara u pravu močvaru, ali za sušnog vremena i velikog isparavanja drastično promjeni svoj izgled.[1]

 
Karta sliva Okavanga

Okavango ima sliv velik oko 721 258 km² i prosječni istjek od 475 m3/s koji jako varira.

U gornjem toku u Angoli Okavango teče kroz šumovit kraj, ali kako se spušta prema jugu - šume postaju sve rijeđe da se u srednjem dijelu krajolik pretvori u suhu savanu - prošaranu rijetkim bagremovima. Na samom kraju u močvarnoj delti jedina vegetacija su gustiši papirusove trstike i vodeno bilje koje raste po plićacima rijeke i njenih bezbrojnih rukavaca, uz krpice šuma i savana između rukavaca. Papirusovi šumarci često nabujaju do mjere da jednostavno blokiraju protok vode, pa rijeka izmjeni svoj tok i poteče u drugom smjeru.[1]

Okavango već od sredine ima brojne meandre i vrlo promjenjivo korito, pa se često razlijeva u brojne rukavce, koji se za suše zatrpaju, pa kad nastupi sezona kiša u Angoli u januaru, i ponovno oživi korito rijeke poteku nekim novim koritom - tako da se njegova dužina od 1 600 km treba uzeti sa rezervom, - jer se ona stalno mijenja.

Rijeka je svoje ime dobila po narodu Kavango koji živi po sjevernoj Namibiji. Škotski misionar i istraživač - David Livingstone, bio je prvi Evropljanin koji je istražio tok Okavanga i dospio do njegove močvarne delte - 1849.[1]

Iako Okavango ima vode, što je rijetkost u tom sušnom kraju, njegov sliv je rijetko naseljen, jedan od glavih razloga je velik broj muha ce ce, izuzetno opasnih za ljude i njihove životinje. Okavango nije plovan, osim za manje riječne čamce.[1]

Na sjeveroistočnom kraju Delte Okavango osnovan je Nacionalni park Moremi (Moremi Wildlife Reserve) na površini od 3 788 km² koji zbog obilja vode vrvi biljnim i životinjskim svijetom, tako da ima lavova, geparda, afričkih bivola, gnua, nilskih konja, zebri, afričkih divljih pasa, krokodila, i brojnih drugih vrsta, uz velik broj ptica; roda, ibisa, čaplji, ždralova, patki, gusaka, prepelica uz brojne ribe.[1]

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Okavango River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 08. 12. 2012. 

Vanjske veze uredi