O pismenima (starosl. О писмєньхъ) je staroslovenski traktat s kraja 9. veka koji je napisao anonimni autor, poznat pod pseudonimom Crnorizac Hrabri (Hrabri Monah). Crnorizac u spisu prenosi da Stari Sloveni pre Kirila i Metodija nisu imali knjiga, već su se koristili crtama i rezama. Nakon primanja hrišćanstva, upotrebljavali su grčka i rimska slova „bez ustrojenja“, sve dok im Konstantin Filozof (Kiril) nije sastavio azbuku[1]:

Stranica iz najstarijeg prepisa (1348)

Прѣждє оубѡ словѣнє нє имѣхѫ книгъ, нѫ чрътами и рѣзами чьтѣхѫ и гатаахѫ, погани сѫщє. кръстившє жє сѧ, римъсками и гръчьскыми писмєны нѫждаахѫ сѧ (писати) словѣнску рѣчь бєз оустроєниа ... ащє ли въпросиши словѣнскыꙗ букарѧ глаголѧ кто вы писмєна створилъ єсть или книгы прѣложилъ, то вьси вѣдѧть. и отвѣщавшє рєкѫть. святыи костантинъ философъ, нарицаємыи кирълъ. тъ намь писмєна створи и книгы прѣложи. и мєѳодиє братъ єго.

– Чръноризьць Храбръ, О писмєньхъ

Prije Slaveni ne imahu knjiga, nego crtama i rezama čitahu i gatahu, budući pagani. Krstivši se, rimskim i grčkim pismenima prinuđahu se (pisati) slovensku riječ bez ustrojenja ... A ako zapitaš pismene slovenske govoreći ko vam je slova načinio ili knjige preveo, to svi znaju. I odgovorivši reći će: sveti Konstantin Filozof, zvani Ćiril, taj nam i slova načini i knjige prevede. I Metodije, brat njegov.

– Crnorizac Hrabar, O pismenima

Vanjske veze

uredi
  1. Černorizec Hrabr, O pismenehь Arhivirano 2009-06-02 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 24. 4. 2013.