Otvori glavni meni
Oštrelj

Ostrelj2.jpg
Oštrelj zimi

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Unsko-sanski kanton
Opština/Općina Bosanski Petrovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 50
Geografija
Koordinate 44°28′41″N 16°24′08″E / 44.4781°N 16.4022°E / 44.4781; 16.4022
Oštrelj is located in BiH
Oštrelj
Oštrelj
Oštrelj (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 28′ 41" SGŠ, 16° 24′ 08" IGD
Oštrelj je naseljeno mjesto u sastavu opštine Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

GeografijaUredi

Samo 12 kilometara udaljen od Bosanskog Petrovca, na putu za Drvar, smješten je Zimski centar Oštrelj koji obiluje stoljetnim šumama. Vrh je visok 1330m, a prevoj i naselje se nalaze na 1040m nadmorske visine.Susret mediteranske i kontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nadmorskom visinom daje mu karateristike vazdušne banje. Obraslost pretežno četinarskom šumom i zanimljiva konfiguracija zemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnim za oči i duh.

IstorijaUredi

Rimski periodUredi

U rimsko doba je ovuda išao Klaudijev put iz Dalmacije za dolinu Une i Sane[1]. O tome još uvijek svjedoče miljokazi pored puta i natpisi na njima. Jedan miljokaz je u Krivodolu prije Oštrelja, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Poslije toga rimski put se spušta u Petrovačko polje preko Šekovca (Vedro Polje). Put je izgrađen 47/48 godine n.e. [2]

Austrougarski periodUredi

U Oštrelju je, u njemačkoj doseljeničkoj porodici, rođen Alfred Pihler, rimokatolički svećenik i banjalučki biskup, istinski zagovornik multietničkog suživota zasnovanog na toleranciji. Jedno vrijeme iza 1925 na Oštrelju je bilo sjedište župe za potrebe radnika katolika.

Pruga Knin - Oštrelj je otvorena 1902, godine, a preko Srnetice produžena do Prijedora 1914. Bila je to pruga čiji je razmak između šina iznosio 78 cm, dok je popularni "Ćira" imao razmak od 66 cm. U samom Oštrelju je otvorena željeznička stanica, a u okolnim šumama su bile izgrađene pruge radi lakše eksploatacije šuma.

 
Štajnbasova željeznica na Oštrelju

Period JugoslavijeUredi

U Oštrelju, malom mjestu sa oko 360 stanovnika, na­lazila se direkcija »ŠIPAD«, preduzeća koje je imalo svo­je manipulacije za eksploataciju šumskog bogatstva u Srnetici, Potocima, Mijačici, Čardaku i Osječenici. Od pomenutog broja stanovnika, Srba je bilo oko 230, Hrvata oko 80, Slovenaca oko 40, Muslimana oko 10 i nekoliko Rusa i Nijemaca. Jedan dio Hrvata i Slovenaca doselio se u ove krajeve, pa i u ovo mjesto, prije I svjetskog rata, kada je Austrougarska počela sa eksploatacijom šum­skog bogatstva u Bosanskoj krajini. To je prvenstveno bila stručna kvalifikovana radna snaga, većinom zanatlije, a bilo je i nešto činovnika. Pored stalno naseljenih u mjestu je bilo i onih koji su dolazili iz okolnih sela da rade kao pružni radnici, pa ili su se vraćali istog dana ili su spavali u barakama.

»Šipad« je imao nekoliko većih i manjih radionica i pogona: kovačnicu, ložionicu za održavanje lokomotiva, stolarsko-tesarsku, sedlarsku radionicu, električni mlin, dizalicu za pretovar balvana i električnu centralu. Že­ljeznička stanica je raspolagala sa nekoliko šumskih loko­motiva i voznim parkom za eksploataciju šume, veterinarskom ambulantom i petnaest raznih magacina — skla­dišta sa ljudskom i stočnom hranom, raznim tehničkim materijalom, rezervnim dijelovima, alatom, mazivom i go­rivom i posebno skladište eksploziva sa tri magacina, osamsto metara jugoistočno od Oštrelja. Sve je ovo služilo za rad Šipadovih radionica i pogona kao i za snabdjevanje pet šumskih manipulacija — radilišta.

U Oštrelju je, takođe, postojala osnovna škola, a jedno vrijeme i ženska domaćinska škola, zatim žandarmerijska stanica, privatna trgo­vina, kantina, dvije kafane i radnička nabavljačko potrošačka zadruga kojom je jedno vrijeme rukovodio Zdravko Čelar, narodni heroj. U ovom malom mjestu postojala je i vatrogasna četa i organizacija za fizičku kulturu Soko, koja je bila vrlo aktivna i obuhvatala je gotovo svu omla­dinu. Izgrađen je reprezentativi Sokolski dom, što je za one uslove i broj stanovnika bilo zaista veliko, hotel, javna kuća.

I ako je u mjestu živjelo više nacionalnosti ne bi se mo­glo reći da je među njima bilo netrpeljivosti ili nekih ispada. Naprotiv, svi su živjeli u dobrim odnosima i ve­ćina ih se borila za opstanak kako bi, i pored loših zarada i skupoće, prehranili članove svoje porodice. Tako je to trajalo 40 godina, dok nije izbio Drugi svjetski rat i ovo mjesto, kao i čitav petrovački kraj se našao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. [3]

2. svjetski ratUredi

Nijemci su početkom aprila došli na Oštrelj i tu vodili razgovore o predaji Jadranske divizije. Nakon toga je uspostavljena vlast NDH.

Odgovor naroda na nacionalnu politiku koju je vodila NDH bio je ustanak od 27. jula 1941. Oštrelj je bio prvo oslobođeno mjesto. Svi Šipadovi kapaciteti, željeznica, radionice, magacini, kantina, radili su za potrebe ustanka. Ovdje se branila slobodna drvarska teritorija od neprijatelja iz pravca Bosanskog Petrovca. Borbe su trajale neprekidno do 29. septembra kada su u mjesto ušle nadmoćnije italijanske snage. [3]

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, krajem 1942 godine, ovdje je u jednom vozu boravio komandant partizanskih snaga Josip Broz Tito. Taj voz proglašen je za nacionalni spomenik BiH. [4] Tokom rata, kada god je ovo područje bilo u partizanskim rukama, radila je i partizanska željeznica.

U Oštrelju je rođen i poginuo Narodni heroj Jugoslavije Vaso Kelečević. Poginuo je od svojih saboraca braneći zarobljenike od osvete. [5]

StanovništvoUredi

Oštrelj
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 46 (92%)
Muslimani 2 (4%)
Hrvati 0
Jugosloveni 1 (2%)
ostali i nepoznato 1 (2%)
ukupno 50

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

PrivredaUredi

Skijalište na Oštrelju je jedno u nizu koje je izgrađeno sa pratećim objektima nakon sarajevske olimpijade 1984 godine. Nekadašnji Ski centar Oštrelj je poprilično obnovljen i počeo je sa radom 2007 godine. Skijalište posjeduje vučnicu tipa sidro koja se nalazi između dvije staze dužina 1500 i 950 metara. Takođe posjeduju bebi lift za najmlađe uzraste.

NapomeneUredi

ReferenceUredi

  1. "BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI -Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974
  3. 3,0 3,1 "Mirko Lukač: Oštrelj od 1938. do kraja 1941. godine". BOSANSKI PETROVAC U NOB - ZBORNIK SJEĆANJA, Opštinski odbor SUBNOR, 1974. http://www.znaci.net/00003/744.php?broj=261&go!=go!. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. "Partizanski – Titov voz na Oštrelju". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Bos%20Petrovac_Titov%20voz%20BOS.pdf. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  5. "Branko J. Bokan, 1988 -PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED". http://www.znaci.net/00003/508.htm. pristupljeno 9. 2. 2016. 
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske vezeUredi