Nuklearna renesansa

Nuklearna renesansa kao pojam se koristi od 2001. kao referenca za mogući preporod industrije nuklearne energije što je potaknuto povećanjem cijena fosilnih goriva kao i novom zabrinutošću s limitima vezanim za emisije stakleničkih plinova.[1] U isto vrijeme sugerirane su brojne barijere vezane za nuklearnu renesansu, kao što su nepovoljna ekonomija u odnosu na druge izvore energije, sporost u rješavanju pitanja klimatskih promjena,[2] industrijska uska grla i manjak kadra u nuklearnom sektoru,[2] te tekuće pitanje o tome što učiniti s radioaktivnim otpadom.[2][3] Međutim, analiza mjerodavnih studija iz 2011. sugerira da je nuklearna energija najjeftinija niskougljična tehnologija i da ima najviše potencijala da zadovolji zahtjeve međuvladinog panela o klimatskim promjenama.[4] Tu su i problemi sa sve više nuklearnih nesreća, sigurnosti, te nuklearnim oružjem.[2][5][6]

Grafikon broja nuklearnih elektrana u izgradnji od 1954. (primjetan je porast od 2001. odnosno smanjenje od 2011. zbog nesreće u Japanu)

Izgradnja nuklearnih reaktora u Finskoj i Francuskoj, koji su trebali voditi ka nuklearnom preporodu,[7] je u zastoju zbog prekoračenog budžeta.[8][7][9] U Kini su u izgradnji 27 reaktora,[10] a značajan broj reaktora se gradi i u Južnoj Koreji, Indiji i Rusiji. U narednih 10-15 godina će biti zatvoreno barem 100 starijih i manjih reaktora.[11]

U martu 2011. godine, nuklearna nesreća u japanskoj elektrani Fukoshima i drugim postrojenjima navela je neke stručnjake da se zapitaju o budućnosti nuklearne renesanse.[12][13][14][15][16] Platts je izvijestio da je kriza u Japanu zbog Fukushime također navela i zemlje koje su vodeće u potrošnji energije da preispitaju sigurnost svojih postojećih reaktora.[17] Kina, Njemačka, Švicarska, Izrael, Malezija, Tajland, Velika Britanija, Italija[18] i Filipini preispituju svoj nuklearni program. Indonezija i Vijetnam i dalje planiraju izgradnju nuklearnih postrojenja.[19][20][21][22] Zemlje poput Australije, Austrije, Danske, Grčke, Irske, Latvije, Lihtenštajna, Luksemburga, Portugala, Malazije, Novog Zelanda i Norveške se protive programu nuklearne energije.

U izvješću UBS-a, koje je dostavljeno 12. 4. 2011. predviđa se da će se oko 30 nuklearnih reaktora širom svijeta vjerojatno zatvoriti, a najvjerojatnije one koje se nalaze na seizmički aktivnim područjima ili blizu međunarodnih granica.[23] Analize pokazuju da će čak i zemlje koje zagovaraju nuklearnu energiju, kao npr. Francuska, biti prisiljene zatvoriti najmanje dva reaktora kako bi pokazali političku angažiranost i povratili prihvaćanje nuklearne energije od strane javnosti.[23] U septembru 2011. njemački Siemens je objavio da će se u potpunosti povući iz nuklearne industrije, kao odgovor na nuklearnu katastrofu u Fukushimi.[24]

Izvješće World Energy Outlook iz 2011. koje je objavila Međunarodna agencija za energiju kaže da će svaka sumnja u nuklearnu energiju imati dalekosežne posljedice i da bi veliki odmak od nuklearne energije povećao potražnju za fosilnim gorivima, povećavajući tako zabrinutost za cijenu energije, energetsku sigurnost i suzbijanje klimatskih promjena.[25] Izvješće također kaže da bi posljedice bile najgore za zemlje s ograničenim lokalnim energetskim resursima koje se uvelike oslanjaju na nuklearnu energiju u budućnosti.[25]

PregledUredi

Od aprila 2012., ukupno 436 nuklearnih reaktora je bilo u pogonu u 30 zemalja, osam manje od historijskog maksimuma koji je iznosio 444 u 2002. godini. Od 2002., s radom je započelo 28 postrojenja, a zatvoreno ih je 36, uključujući šest postrojenja u Fukushimi u Japanu. Ukupan broj svjetskih reaktora ima nominalan kapacitet od oko 370 GW. Unatoč tome što je 2012. godine u pogonu bilo osam nuklearnih elektrana manje nego 2002. godine, ukupni kapacitet je bio veći 2012. godine za 7 GW. Broj novih nuklearnih reaktora, broj ukupno ugašenih elektrana i ukupno iniciranih projekata izgradnje po izvješću IAEA-e:

Godina Nova priključenja Prekid rada Promjena mreže Inicirana izgradnja
# reaktora GW # reaktora GW # reaktora GW # reaktora GW
2004. 5 4.8 05 1.4 ±0 +3.4 02 01.3
2005. 4 3.8 02 0.9 +2 +2.9 03 02.9
2006. 2 1.5 08 2.2 −6 −0.7 04 03.3
2007. 3 1.9 00 –– +3 +1.9 08 06.5
2008. 0 –– 01 0.4 −1 −0.4 10 10.5
2009. 2 1.0 03 2.5 −1 −1.4 12 13.1
2010. 5 3.8 01 0.1 +4 +3.6 16 15.8
2011. 7 4.0 13 11.4 −6 −7.4 04 01.9
2012. 3 2.9 03 1.3 0 +1.6 07 06.9

VezeUredi

ReferenceUredi

  1. The Nuclear Renaissance (by the World Nuclear Association)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Trevor Findlay. The Future of Nuclear Energy to 2030 and its Implications for Safety, Security and Nonproliferation February 4, 2010.
  3. George Monbiot "Nuclear vs Nuclear vs Nuclear", The Guardian, February 2 2012
  4. Martin Nicholson, Tom Biegler, and Barry W. Brook "How carbon pricing changes the relative competitiveness of low-carbon baseload generating technologies", Energy 36(1), pp 305-313, 2011
  5. Allison Macfarlane (May 1, 2007 vol. 63 no. 3). „Obstacles to Nuclear Power”. Bulletin of the Atomic Scientists. str. 24–25. 
  6. M.V. Ramana. Nuclear Power: Economic, Safety, Health, and Environmental Issues of Near-Term Technologies, Annual Review of Environment and Resources, 2009, 34, pp. 144-145.
  7. 7,0 7,1 James Kanter. Is the Nuclear Renaissance Fizzling? Green, 29 May 2009.
  8. James Kanter. In Finland, Nuclear Renaissance Runs Into Trouble New York Times, May 28, 2009.
  9. Rob Broomby. Nuclear dawn delayed in Finland BBC News, 8 July 2009.
  10. „Nuclear Power in China”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-13. Pristupljeno 2012-12-21. 
  11. Michael Dittmar. Taking stock of nuclear renaissance that never was Sydney Morning Herald, August 18, 2010.
  12. Nuclear Renaissance Threatened as Japan’s Reactor Struggles Bloomberg, published March 2011, accessed 2011-03-14
  13. Analysis: Nuclear renaissance could fizzle after Japan quake Arhivirano 2011-03-17 na Wayback Machine-u Reuters, published 2011-03-14, accessed 2011-03-14
  14. Japan nuclear woes cast shadow over U.S. energy policy Arhivirano 2011-03-16 na Wayback Machine-u Reuters, published 2011-03-13, accessed 2011-03-14
  15. Nuclear winter? Quake casts new shadow on reactors MarketWatch, published 2011-03-14, accessed 2011-03-14
  16. Will China's nuclear nerves fuel a boom in green energy? Channel 4, published 2011-03-17, accessed 2011-03-17
  17. „NEWS ANALYSIS: Japan crisis puts global nuclear expansion in doubt”. Platts. 21 March 2011. 
  18. „Italy announces nuclear moratorium”. World Nuclear News. 24 March 2011. Pristupljeno 23 May 2011. 
  19. Jo Chandler (March 19, 2011). „Is this the end of the nuclear revival?”. The Sydney Morning Herald. 
  20. Aubrey Belford (March 17, 2011). „Indonesia to Continue Plans for Nuclear Power”. New York Times. 
  21. Israel Prime Minister Netanyahu: Japan situation has "caused me to reconsider" nuclear power Piers Morgan on CNN, published 2011-03-17, accessed 2011-03-17
  22. Israeli PM cancels plan to build nuclear plant xinhuanet.com, published 2011-03-18, accessed 2011-03-17
  23. 23,0 23,1 Nucléaire : une trentaine de réacteurs dans le monde risquent d'être fermés Arhivirano 2011-04-16 na Wayback Machine-u Les Échos, published 2011-04-12, accessed 2011-04-15
  24. „Siemens to quit nuclear industry”. BBC News. 18 September 2011. 
  25. 25,0 25,1 International Energy Agency "World Energy Outlook 2011" Arhivirano 2013-01-24 na Wayback Machine-u, International Energy Agency 2011