Novo naselje (Novi Sad)

(Preusmjereno sa stranice Novo Naselje (Novi Sad))

Novo Naselje (poznato i kao Bistrica) je gradska četvrt Novog Sada. Naselje se nalazi zapadno od centra grada, pored puta prema Futogu, Bačkoj Palanci, Vukovaru; na važnoj obilaznici teških kamiona, kroz Bulevar Vojvode Stepe. Naselje ima oko 37.500 [2] stanovnika, a podeljeno je u dve mesne zajednice: "Bistrica" i "Gavrilo Princip". Danas, većina stanovništva živi u kolektivnim stambenim objektima (zgradama).

Novo Naselje - Bistrica
Panoramski pogled na Novo Naselje
Panoramski pogled na Novo Naselje
Grad Novi Sad
Stanovništvo 37.500[1]
Novo Naselje - Bistrica na mapi Novog Sada
Novo Naselje - Bistrica
Novo Naselje - Bistrica
Novo Naselje - Bistrica (Novog Sada)


Koordinate: 45° 15′ 05" SGŠ, 19° 47′ 53" IGD

Ime uredi

Prvobitni naziv naselja bio je Novo Naselje, ali je 1992. godine zvanično usvojeno ime Bistrica. Međutim, stanovnici naselja, kao i drugi Novosađani, još uvek češće koriste naziv Novo Naselje.

Delovi naselja uredi

 
Detaljna mapa Novog Naselja
 
Bulevar Jovana Dučića
 
Dobrodošli na Novo Naselje - bilbord na engleskom jeziku na Novom Naselju, postavljen tokom muzičkog festivala EXIT 2010

U Novo Naselje se ubraja i nekada zasebna gradska četvrt poznata kao Satelit. Pored Satelita, neki od naziva delova Novog Naselja su: Savina, Tozin Sokak (Šonsi), Šarengrad (Jamajka), Rasadnik (Radna Zona Zapad), Zapadna Privredna Zona (Radna Zona Zapad), itd. Centralni deo Satelita naziva se Mali Satelit ili Tozinovac. Prema nekim tumačenjima, naziv Tozinovac se takođe odnosi i na istočni deo Satelita (između Malog Satelita i Zapadne privredne zone).

U administrativnom smislu, Novo Naselje je podeljeno u dve mesne zajednice: "Bistrica" (na severu) i "Gavrilo Princip" (na jugu). MZ "Bistrica" obuhvata severozapadne delove Novog Naselja i jugoistočni deo Jugovićeva, dok MZ "Gavrilo Princip" obuhvata jugoistočne delove Novog Naselja, naselje Satelit i delove industrijske zone pod nazivom Radna zona zapad.

Granice naselja uredi

Severnu granicu Novog Naselja čini Bulevar Vojvode Stepe, zapadnu granicu čini ulica Somborska rampa, južnu granicu čini ulica Futoški put, dok istočnu granicu čini Subotički bulevar (Bulevar Evrope).

Susedni delovi grada su: Jugovićevo (na severu), Veternička Rampa (na zapadu), Telep (na jugu) i Sajmište i Detelinara (na istoku).

Istorija uredi

Poreklo imena - naselje Bistrica uredi

Prema starim mapama iz 16-og i 17-og veka, na području današnjeg Novog Sada nalazilo se staro srpsko selo Bistrica, dok se od 18-og veka ovo mesto više ne pominje. Službeni naziv modernom naselju dat je prema nazivu ovog sela.

Kartograf Lazarus (Lazzarus) je 1528. godine nacrtao kartu teritorije na kojoj se danas nalazi Novi Sad, gde se po istraživanju istoričara Pavla Stanojevića, bivšeg direktora Arhiva Vojvodine, na području današnjeg Novog Sada nalazio lokalitet sa nazivom BISSTRITZ (Bistrica). Ovaj naziv se pominje na još 7 mapa koje datiraju iz 16. i 17. veka, na kojima je preko puta Petrovaradinske tvrđave ucrtano naselje sa imenom Bistrica. Između ostalih, naziv se nalazi i na karti čuvenog flamanskog kartografa Merkatora (1512-1594), koji je kartografiju postavio na strogo naučne osnove.

Bistrica je inače slovenska reč koja označava brzu reku ili potok. Naziv naselja Bistrica mogao je nastati zbog blizine nekog potoka, bare ili utoke, kojih je ranije bilo mnogo, a od jedne takve utoke je i Futog dobio ime (staroslovenski VTOK, gde se ono "V" na nemačkom čita kao "F"). Toponimi "bistrica" i "bistra" su veoma česti kod Slovena, a javljaju se na svim prostorima gde su Srbi živeli.

Ne može sa sigurnošću reći da li se staro naselje Bistrica nalazilo baš na području današnjeg Novog Naselja ili na području nekog drugog dela grada. Arheolozi su, međutim, nedavno na prostoru Novog Naselja pronašli ostatke srednjovekovnog sela.

Šume i izletište uredi

 
Šume na području današnjeg Novog Naselja na mapi Novog Sada iz 1805. godine

Nesporno je da su se na prostoru današnjeg Novog Naselja u srednjem veku nalazile dve veće šume: Gornja i Donja. Gornja (ili Čenejska) šuma je bila na severozapadnom delu Novog Naselja, prema Sajlovu, dok se Donja, površine oko 340 hektara, nalazila otprilike na južnom delu današnjeg Novog Naselja. Bile su to dobre šume, pune tvrdih lišćara, hrastova, brestova i topola.

Prvi problemi oko prava na korišćenje ovog prostora javio se posle 1748. godine, kada su Novosađani kupovinom prava od Bečkog dvora ostvarili pravo na Gradsku upravu (Magistrat), dobili Povelju o elibertaciji, odnosno dobili status slobodnog kraljevskog grada. U ovo vreme su počele čarke između Gradske uprave i futoške vlastele oko granice atara, ali i oko propuštanja voda, te su zbog nerešenih problema oko vlasništva radnici vlastelinstva provaljivali nasipe. U to vreme Donja šuma se oslanjala na Futošku šumu. Kroz te šume vodio je drum prema Futogu, pa dalje prema Beču i ostatku srednje Evrope. Poslednji futoški vlastelin bio je grof Kotek.

Posle elibertacije, Novosađani su od Donje šume napravili izletište, 6 kilometara udaljeno od centra Grada. Na početku šume uređene su aleje i prostori za igru i zabavu po uzoru na sličan park u Beču, te su Novosađani taj deo šume nazvali Prater. Ispred Pratera nalazila se krčma porodice Pejić koja je u Buni popaljena. U Mađarskoj buni ili Srpskom pokretu 1848-1849. godine, Donja šuma je dosta nastradala sečom (Izv. dok. Mag. sl. kr. gr. 27/1867: Izveštaj senatora Atanasija Trifkovića Ekonomskom odboru Magistrata Novog Sada o ishodu licitacije za krčenje Praterske šume. Ishod licitacije se odobrava od strane Ek. Odbora).

Magistrat je u periodu 1874-1876. pokušao da obnovi razređenu šumu tako što je zasadio mladice. 1877. godine izdvojen je jedan deo za bostanluk, ali zbog pritiska bostandžija, uglavnom stanovnika Rotkvarije, šuma se sve više krčila i polako nestajala.

Posle Prvog svetskog rata, nestalo je i poslednjeg dela šume. Gradsko poglavarstvo je te krčevine prodavalo bolje stojećim baštovanima, većim delom Rotkvarcima, koji su u konjukturi i izvozu baštovanskih proizvoda, uvek bili gladni zemlje. Stariji Novosađani sećaju se tri velike topole koje su bile poslednji ostatak Donje šume a koje su posečene posle Drugog svetskog rata kada se gradio Jugoalat.

Na severnom delu ove teritorije uglavnom su bili pašnjaci, a od 1913. godine i Aerodrom. Posle Drugog svetskog rata, aerodrom je prebačen u Batajnicu iz strateških razloga, a podsećanje na njega je čuvena kafana Pilot u centru Detelinare.

 
Ulica Bate Brkića

Izgradnja Novog Naselja uredi

U prvom Generalnom urbanističkom planu posle Drugog svetskog rata, 1950. godine, grad za ovaj prostor nije imao nikakav plan. Revizijom GUP-a, 1963. godine, uspostavlja se i koncept Novog Naselja. Novim elementima GUP-a iz 1985. godine, Novo Naselje se proširuje prema zapadu.

Prema knjizi Dr Slobodana Ćurčića (Naselja Bačke - geografske karakteristike, Novi Sad, 2007.), u istočnom delu današnjeg Satelita su još 1952. godine postojale kuće. Nastavak izgradnje na ovom lokalitetu datira iz 1956-1957. godine, kada su na području centralnog Satelita podizane prizemne stambene kuće. Ova faza sa izrazitim intezitetom traje do 1963. Tada izgrađeno nekomforno naselje nosi naziv Tozinovac, prema tadašnjem gradonačelniku Todoru Jovanoviću Tozi – od Futoškog puta do Ložioničke ulice (Satelit).

Sadašnju konstituciju naselje dobija u periodu 1977-80. masovnom koncetrisanom gradnjom. Početkom 1978. Natalija Nataša dr Reba postavljena je, kao zamenik direktora Zavoda za građevinsko zemljište, za rukovodioca društvene usmerene izgradnje na Novom Naselju, a i njen suprug Blagoje Reba (1938-2002) projektovao je veliki broj stambenih objekata na Novom Naselju. U to vreme (1977-80) je izgrađeno 4.250 stanova i izvršena je rekonstrukcija i potpuna izgradnja komunalnih objekata (putevi, vodovod, toplovod, kanalizacija, električna struja, telefoni). Po projektu Zavoda za fizičku kulturu, izgradnja Osnovne škole Prva vojvođanska brigada započeta je 1. februara 1979. godine, a završena je septembra 1980. Građena je sredstvima samodoprinosa. Nastava je na novom prostoru (na oko 7.100 m²) krenula u školskoj 1980/81. godini.

Gradnja je i dalje nastavljena, ali smanjenim intezitetom, tako da je do leta 1994. izgrađeno još 8.728 stanova.

Opština Podunavlje uredi

 
Sedište opštine Podunavlje između 1980. i 1989. godine

Između 1980. i 1989. godine, na Novom Naselju se nalazilo sedište gradske opštine Podunavlje, jedne od sedam opština koje su tada činile Grad Novi Sad. Pored Novog Naselja sa Satelitom, opština je obuhvatala i naselja Telep, Adice, Veternik, Futog i Begeč.

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 1991. godine, Novo Naselje je imalo 24.595 stanovnika, podeljenih u sledeće etničke grupe:

Danas (2013. godine), na Novom Naselju (MZ Bistrica i MZ Gavrilo Princip), živi oko 37.500 stanovnika.[3]

U istočnom delu Novog Naselja nalaze se neformalna romska naselja, ali se njihovo izmeštanje planira, jer je na tom prostoru predviđena izgradnja novih stambenih i poslovnih zgrada.

Kultura, zdravstvo, sport uredi

 
Pravoslavna crkva na Novom Naselju (u izgradnji)
 
Osnovna škola "Prva vojvođanska brigada"

Novo Naselje ima dve osnovne škole: "Prva vojvođanska brigada" (jedna od modernijih škola u gradu) i "Miloš Crnjanski" (na Satelitu), kao i školu "Milan Petrović", namenjenu edukaciji dece ometene u razvoju.

Naselje takođe ima dom zdravlja, gerontološki centar, odeljak gradske biblioteke, kao i pravoslavnu crkvu, čija je gradnja počela krajem 90-ih godina i koja je većim delom dovršena, ali još uvek ne u potpunosti. Na Bulevaru Evrope je planirana izgradnja novog objekta Radio Televizije Vojvodine.

U zapadnom delu naselja (na Satelitu) nalazi se sportski centar u okviru kojeg postoji fudbalski stadion fudbalskog kluba "Mladost", kao i teniski tereni teniskog kluba "Elite". U istočnom delu naselja nalazi se sportski klub "Meridiana", sa teniskim terenima.

Privreda uredi

U naselju ima nekoliko fabrika i preduzeća (u sastavu industrijske zone Radna zona zapad):

  • "Jugoalat", fabrika za proizvodnju alata,
  • "Jugodent", fabrika za proizvodnju zubarske opreme,
  • "Autokop", fabrika za proizvodnju rezervnih delova,
  • "Dunav", fabrika za proizvodnju ortopedskih pomagala,
  • "Javno gradsko saobraćajno preduzeće Novi Sad" (JGSP) - javni gradski prevoz,
  • U istočnom delu naselja, nalaze se železnička pruga i ranžirna železnička stanica, ali se planira njihovo izmeštanje, da bi se taj prostor oslobodio za nove stambeno-poslovne sadržaje.

Ostali značajni privredni subjekti:

  • "Satelitska pijaca", u okviru Javnog komunalnog preduzeća "Tržnica", locirana uz Futoški put,
  • U centralnom delu naselja nalaze se supermarketi "Rodić" i "Tempo".

Pored toga, na Novom Naselju postoji i manji poslovni centar, nekoliko banaka, kao i veći broj trgovačkih i zanatskih radnji različitog profila.

Saobraćaj uredi

Ovaj deo grada je povezan sa Centrom Novog Sada gradskim autobusima broj 2, 7, 8 i 9 ; kao i linijama 6, 52, 53, 54, 55 i 56, koje iz pravca železničke stanice ili centra grada prolaze Futoškim putem ka Adicama i prigradskim naseljima Futog, Veternik i Begeč. Novo Naselje ima široke ulice sa lepim drvoredima, a značajnije ulice u naselju su: Bulevar Jovana Dučića, Bulevar Slobodana Jovanovića, Subotički bulevar (Bulevar Evrope), Bulevar vojvode Stepe, Bulevar kneza Miloša, Futoški put, Radomira Raše Radujkova, Bate Brkića, Somborska rampa, itd.

Poznati stanovnici naselja uredi

Dalji razvoj naselja uredi

Pored završetka pravoslavne crkve, planira se i izgradnja crkvenog doma, zatim izgradnja dve srednje škole, proširenje sportskog centra, izgradnja sportskog parka, rušenje starih kuća na Malom Satelitu i izgradnja saobraćajnice koja će povezati satelitsku pijacu sa ulicom Bate Brkića, kao i izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata duž novih saobraćajnica, naročito na Subotičkom bulevaru (Bulevaru Evrope) i području Malog Satelita.

Najviše zgrada se trenutno gradi u delu Novog Naselja koji se zove Šarengrad.[nedostaje referenca]

Izvori uredi

  1. Prema podacima sa sajta JKP „Informatika“, dostupnim ovde.
  2. Prema podacima sa sajta JKP „Informatika“, dostupnim ovde Arhivirano 2013-02-21 na Wayback Machine-u.
  3. Prema podacima sa sajta JKP „Informatika“, dostupnim ovde Arhivirano 2013-02-21 na Wayback Machine-u.

Literatura uredi

  • Jovan Mirosavljević, Brevijar ulica Novog Sada 1745-2001, Novi Sad, 2002.
  • Milorad Grujić, Vodič kroz Novi Sad i okolinu, Novi Sad, 2004.
  • Zoran Rapajić, Novi Sad bez tajni, Beograd, 2002.
  • Pavle Stanojević, Pre Novog Sada srpska Bistrica, Sveske za istoriju Novog Sada, sveska 2, Novi Sad, 1992.
  • Predlog da se Novo naselje nazove Bistrica, Sveske za istoriju Novog Sada, sveska 3, Novi Sad, 1992.
  • Agneš Ozer, Život i istorija u Novom Sadu, Novi Sad, 2005.

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi