Noetherin teorem

U fizici, Noetherin teorem (ili prva Neterina teorema) objašnjava fundamentalnu vezu simetrije i zakonâ očuvanja.[1] Teorema je nazvana po nemačkoj matematičarki Emi Neter.

Teorema glasi da svaka diferencijabilna simetrija delovanja fizičkog sistema ima odgovarajući zakon očuvanja. Teoremu je dokazala matematičarka Emmy Noether 1915. godine i objavila 1918.,[2] nakon što su posebni slučaj dokazali E. Cosserat i F. Cosserat 1909. godine.[3]

Noetherin teorem koristi se u teorijskoj fizici i varijacijskom računu. Disipativni sistemi sa kontinuiranom simetrijom ne moraju imati odgovarajući zakon očuvanja.

IzvoriUredi

  1. Ne'eman, Yuval. "The Impact of Emmy Noether's Theorems on XX1st Century Physics", Teicher 1999, str. 83–101.
  2. Noether, E. (1918). "Invariante Variationsprobleme". Nachrichten von der Gesellschaft der Wissenschaften zu Göttingen. Mathematisch-Physikalische Klasse 1918: 235–257. https://eudml.org/doc/59024. 
  3. Cosserat, E.; Cosserat, F. (1909). Théorie des corps déformables. Paris: Hermann. http://ebooks.library.cornell.edu/cgi/t/text/text-idx?c=math;idno=06420001.