Njitra (slov. Nitra, mađ. Nyitra, njem. Neutra) je grad u Njitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte okruga Njitra i Njitranskog kraja.

Njitra
Nitra
Panorama Njitre
Panorama Njitre
Panorama Njitre
Zastava Njitre
Zastava
Grb Njitre
Grb
Koordinate: 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E / 48.300; 18.083
Država  Slovačka
Pokrajina Grb Njitranska
Vlast
 - Gradonačelnik Jozef Dvonč
Površina
 - Ukupna 100,48 km²
Visina 190 m
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 85.172
 - Gustoća 844 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 949 01
Pozivni broj +421 (0)37
Registarska oznaka NR
Službene stranice
www.nitra.sk
Karta
Njitra na mapi Slovačke
Njitra
Njitra

Zemljopis uredi

Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.

Povijest uredi

Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st. pne. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.

Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske Kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.

907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.

1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.

 
Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka

Znamenitosti uredi

Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.

Stanovništvo uredi

Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je brojao 85.172 stanovnika.[1].

Etnički sastav uredi

Religija uredi

(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)

Poznate osobe uredi

Gradovi prijatelji uredi

Izvori uredi

  1. „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačka. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 15. 12. 2007. 
  2. KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 243 – 244.
  3. Zielona Góra - Gradovi prijatelji. © 2008 Ured grada Zielona Góra.. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-12. Pristupljeno 07. 12. 2008. 

Vanjske veze uredi