Nestor Popović

Nestor (svetovno Nikolaj Popović; selo Šume, Kneževina Srbija, 1. februar[1] 1833Zaječar, Kraljevina Srbija, 19. mart 1884) je bio episkop niški i administrator Negotinske eparhije od 1883. do 1884. godine.

Nestor Popović
Datum rođenja 1833.
Datum smrti 1884.

Životopis uredi

Episkop Nestor rođen je 1. februara 1833. godine u selu Šumama u Šumadiji od oca Ilije i majke Radojke. Završio je osnovnu školu u selu Pavlovcu, dva razreda gimnazije u Kragujevcu i Bogosloviju u Beogradu. Godine 1849. postavljen je za učitelja u Pavlovcu uz godišnju platu od 72 talira, a 1852. rukopolaže se i dobija sepačku parohiju. Početkom 1854. ostaje udov, a nakon šest meseci umire mu i jedino dete. Utehu mu pruža mitropolit Petar i upućuje ga je u Kijev, gde je za sedam godina završio Duhovnu seminariju i akademiju. U Srbiju se vraća u jesen 1863. i biva postavljen za pisara u beogradskoj konzistoriji. Od 1. decembra 1864. je profesor beogradske polugimnazije, a od 26. avgusta 1865. profesor velike gimnazije. Dana 20. septembra 1868. izabran je za profesora bogoslovije. Bio je odličan bogoslov, specijalista za dogmatiku, te je iz počasti dobio na Mitrovdan, 26. oktobra iste godine protojerejski čin, a 2. novembra postavljen je za rektora bogoslovije u Beogradu. Jedno vreme bio je učitelj veronauke maloletnom knezu Milanu Obrenoviću.

Protojereja Nikolaja zamonašio je na Svetog Savu, 14. januara 1873. godine arhimandrit gornjački Sava u manastiru Rakovica i nadenuo mu ime Nestor. Mesec dana kasnije mitropolit Mihailo proizveo ga je za arhimandrita.

Arhimandrit Nestor je još kao sveštenik pokrenuo početkom 1868. godine crkveni list „Pastir“ i uređivao ga do 1872. godine, kada je promenio naziv lista u „Sion” i nastavio sa uređivanjem do 1876.

Arhimandrit Nestor je posvećen za episkopa 3. aprila 1883. u Beogradu, a 6. aprila iste godine je ustoličen u Nišu kao episkop Niške eparhije.

Episkop Nestor je započeo pregovore sa slikarom Đorđem Krstićem radi oslikavanja ikonostasa u velikoj Sabornoj crkvi u Nišu. Nije poznato da li je još za života vladike Nestora Uprava Saborne nove crkve u Nišu sklopila ugovor sa slikarom Krstićem.

Episkop Nestor je umro u Zaječaru prilikom obilaska Negotinske eparhije 19. marta 1884. godine. Sahranjen je u episkopskoj grobnici u niškoj Sabornoj crkvi.

U Sabornoj crkvi bio je, jednim delom utisnut u južni zid crkve, spomenik od belog mermera sa izdubljenim venčićem gustog prepleta u čijem je ovalnom obliku bila slika oko koje je izvan venčića pisalo: „Otče, djelo soverših ježe dal jesi mnje da sotvorju”. Ispod je bio isklesan natpis: „Arhijerej eparhije niške Nestor rođen 1830. g.[2] u selu Šumama okr. Kraguj. od oca svešt. Ilije svršio Bogosloviju i Beogradu 1849 god. rukop. za svešt. 1852, učiv se 7 g. u Kijev. Duhov. akademiji, profesorovao 20 g. u beogr. Bogosloviji, primio monaštvo i arhimandritom postao 1872; posvećen za episkopa 3. apr. 1883 g. u Beogradu. Preminuo 19 marta 1884 god. u Zaječaru.” U postolju je pisalo: „Spomen ovaj podiže Radojko I. Popovič brat činovnik polic. 1885.” Odmah posle velikog požara, koji je zahvatio crkvu (12. novembra, 2001. godine) spomenik se pretvorio u prah.

Vladika Nestor je nosio sledeća odlikovanja:

Reference uredi

  1. Datumi u članku su po julijanskom kalendaru. Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara u 19. veku bila je 12 dana.
  2. M. Đ. Milićević navodi 1833. godinu kao godinu rođenja episkopa Nestora.

Literatura uredi

  1. Milan Đ. Milićević: Pomenik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijega doba, Izdanje Čupićeve zadužbine, Srpska kraljevska štamparija, Beograd, 1888 (Fototipsko izdanje: Slovo ljubve, Beograd, 1979. str. 417 - 419)
  2. Petar V. Gagulić, protojerej: Veliki niški Saborni hram, Izdaje Srpska pravoslavna crkvena opština Niš, Štampa: „Grafika” - Prokuplje, 1961, str. 42 i 63.

Spoljašnje veze uredi

Prethodnik:
ep. Viktor Čolaković
episkop niški
18831884.
Nasljednik:
ep. Dimitrije Pavlović