Nekropole u Varošištu
Nekropole u Varošištu, nalaze se u naselju Varošište, 8 km. od opštinskog centra Rogatica, Bosna i Hercegovina.[1] U predjelu Varošište pronađene su tri nekropole stećaka, u neposrednoj blizini srednjovjekovnog utvrđenog grada Borač, centra Pavlovića oblasti.[2]
Historija uredi
Područje Rogatice je u XIV i XV vijeku bila usko vezana za utvrđenje Borač, i za oblasne gospodare Radenoviće, odnosno Pavloviće, koji su u XV vijeku držali u svojoj vlasti cijeli kraj od izvora rijeke Bosne do Drine, uključujući trg u Rogatici. Po tom gradu jedno vrijeme, tokom prvih godina turske vlasti i sam trg Rogatica nazivao se Borač (Bazar Borač). Razrušeni grad u kojem su bili dvorovi Pavlovića leži iznad lijeve obale rijeke Prače, uz današnje selo Varošište. Osmanlije su Borač zauzeli prije 1466. godine i uskoro ga napustili.
Postoji vjerovatnost da je Borač najprije bio na suprotnoj strani Mesića, između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se vide ostaci tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu.
Opis uredi
Jedan stećak, pronađen na lokalitetu Begovina u Varošištu, prenesen je u Zemaljski muzej krajem pedesetih ili početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. Trenutno je smješten u Botaničkoj bašti muzeja. Konzervatorskim zahvatima restaurirana je čeona strana stećka te sanirane pukotine početkom XXI vijeka.[3]
Stećak Ozrena Kopijevića uredi
Stećak u Zemaljskom muzeju je identificiran kao nadgrobnik Ozrena Kopijevića, župana kneza Pavla Radenovića. Spomenik je sa natpisom, a na nekropoli je bio orijentiran Z–I. Ukrašavanje stećaka je urađeno na sve četiri strane i na krovnim plohama. Same ivice čeonih strana, zatim ivice bočnih strana i hrbat su rađeni u vidu reljefnog ispupčenja, poluokrugle forme.[4]
Na istočnoj strani su vidljive tri trake po sredini (stabla), sa lijeve i desne strane su predstavljene ruke koje drže po jednu jabuku, koje su na sredini udubljene, dok je donji dio ukrašen sa dvije veće spirale. Spirale su sa unutrašnje strane uokvirene trakom sa spiralama, dok je vanjska strana uokvirena ornamentom niza rozetica. Zapadna čeona strana slično je ornamentirana kao istočna, s tim da su izostavljene ruke, mjesto kojih su grančice koje drže dvije jabuke, koje su na sredini udubljene i sa istim trakama po sredini i spiralama sa strane. U lijevom gornjem uglu se nalazi se reljefno ispupčenje rađeno u volutama i kružnog je oblika.
Na krovnim plohama kao okvir pruža se ornamentirana traka sa nizom rozeta. Isti ukras, ornamentirana traka sa nizom rozeta se pruža ispod krovne plohe i sa bočnih strana na bočnoj južnoj strani. U istočnom dijelu ove južne bočne strane nalazi se scena lova na jelene i predstavlja konjanika sa kopljem, na kojem je zastavica, kojim ubija jelena. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja.[5]
Na sjevernoj bočnoj strani, kao okvir ispod krovne plohe i sa bočnih strana pruža se ornamentirana traka sa nizom rozeta, unutra koje se nalazi natpis. Pisan je srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom (bosančica). Transliteracija natpisa u cjelosti glasi:[6]
:Va ime božije a se leži Ozrinь Kopi(j)evićь, župan kneza Pavla. Se pisa diěkь Milosalićь? Baro(j)evi(ć)ь. Smrьtь ne (p)oiskahь navid(ě=je)nь kralevsvь (kraljevstva) bosanskoga i gospočtva (gospodstva) srьbьskoga za moga g(ospodi)na službu. Bodoše me i s(ě=je)koše me (i) istjeraše i tui (tuj=tu) smrьti ne dopadohь, i umrьhь (umrijeh) na roštstvo Hristovo i g(ospodi)n me vo(j)evoda okrili i ukopa i poběži (pobilježi).[3]
Nacionalni spomenik uredi
Stećak sa nekropole Begovina dio je zbirke antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Odlukom Komisije od 26. juna 2019. godine cjelokupna zbirka je proglašena za nacionalni spomenik BiH [3]
Literatura uredi
- Dubravko Lovrenović: Stećci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, Sarajevo, 2008.
- Dimitrije Sergejevski: Ludmer, edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
- Ragib Lubovac Čelebija: Stećci bosanski stil, Šahinpašić, Sarajevo 2016.
- Esad Kurtović i Emir O. Filipović. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu – Odsjek za historiju, U literaturi još neobjavljena transkripcija i transliteracija natpisa sa stećka.
Reference uredi
- ↑ „Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin”. ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-17. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 1. 9. 2022.[mrtav link]
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije”. Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV, br.211”. Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1964. Pristupljeno 9. 2. 2022.
