Nekropole stećaka u Istočnoj Ilidži

Nekropole stećaka i nišana u Istočnoj Ilidži, naselje Krupac i Donji Kotorac, općina Istočna Ilidža, su srednjevjekovni nadgrobni spomenici.

Nekropola sa stećcima i nišanima Krupac

HistorijaUredi

U ranom srednjem vijeku na području Sarajevskog i Visočkog polja formirana je župa Vrhbosna. Vlast nad ovom župom pripadala je bosanskom banu, odnosno kralju. Transformacijom župe u manje oblasti najveći dio župe Vrhbosna pripao je porodici Pavlović, u kojem je i nekropola Crnač.

Nekropola sa stećcima i nišanima u KrupcuUredi

Naselje Krupac nalazi se u jugoistočnom kraju Sarajevskog polja, na izlasku rijeke Željeznice iz kanjona na raskršća puteva za Trnovo i Bjelašnicu. [1] Iznad nekropole je brdo na čijem se vrhu nalazi stari grad Teferić. Nekropolu čini 21 stećak (1 sljemenjak, 6 sljemenjaka sa postoljem, 9 sanduka i 5 sanduka sa postoljem) i 12 nišana, premještenih sa prvobitne lokacije radi otvaranja kamenoloma u Krupcu. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Obrada stećaka je grublja. Samo jedan stećak je ukrašen, a na jednom je isklesana mala rozeta na postolju. Ukrasi su izrađeni u plitkom reljefu.[3]

Staro mezarjeUredi

Uz stećke je grupa od 12 nišana i dva vrlo niska ostatka spomenika. Oblici nišana su iz najstarijeg vremenskog razdoblja na kojima se prepoznaje snažan uticaj klesarske tradicije stećaka. Motivi izvedeni u plitkom/niskom reljefu preneseni su sa stećaka; završeci su u obliku sljemena, poneki sa polujabukom na vrhu.

Nišani ovakvih oblika stoje u mezarjima u Sarajevu (na Alifakovcu, kod Alipašine džamije, na Hambinoj carini, u Lukavici, u Hrasnici, te na području Trnova u Govedovićima i Turovima. Tačan datum nastanka se ne može utvrditi (kraj 15. vijeka ili početak 16. vijeka). Ova vrsta spomenika malo je istraživana. [4]

 
Nekropola stećaka Crnač

Nekropola sa stećcima Crnač u Donjem KotorcuUredi

Nekropola se datira u period od sredine XIV do druge polovice XV stoljeća. Čine je 54 stećka (51 u obliku sanduka i 3 u obliku sljemenjaka). Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [5] Na stećcima se ne nalaze ukrasi. Na jednom sljemenjaku nalazi se urezan natpis na osnovu kojeg se vidi da tu; na svojoj plemenitoj zemlji, leži Bogčin sin kneza Stipka Ugarčića te da je natpis napisao Ugarak.[5]

LiteraturaUredi

  • Dimitrije Sergejevski, “Arheološki nalazi u Sarajevu i okolini”, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija br. II. Sarajevo: 1947, 13-50.
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Ćiro Truhelka, „Sredovjeki natpis u Kotorcu“, GZM. Sarajevo: 1896, 217, 218.
  • Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV. Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, 1970, 12, 13.
  • Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije. Sarajevo: Izabrana djela, knj. I, 1985, 37-42.
  • Vesna Mušeta-Aščerić, „Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva“, u Prilozima istoriji Sarajeva. Sarajevo: Radovi sa naučnog simpozijuma «Pola milenija Sarajeva» održanog od 19. do 21. marta 1993. Godine, Institut za istoriju i Orijentalni institut, 1997, 36.
  • Vesna Mušeta-Aščerić, Sarajevo i njegova okolina u XV stoljeću, između zapad i istoka. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2005, 16–19, + Karta – Župe sarajevskog područja u prvoj polovini XV stoljeća.

ReferenceUredi