Nekropole stećaka u Bitunji

Nekropole stećaka u Bitunji, opština Berkovići, Bosna i Hercegovina je grupa od četiri nekropole nastale u vrijeme srednjovjekovne oblasti Zahumlje.

Područje Bitunje je pripadalo srednjovjekovnoj Humskoj župi Dubrava koja je graničila sa župama Dabar, Popovo, Žaba, Luka i Večerić.[1] Župa Dubrave se spominje u dubrovačkom spisu od 13. oktobra 1285, a zatim u više dokumenata iz 1405, 1406, 1443, 1444, 1449. godine.

Nekropole stećakaUredi

Stećci Gornje Bitunje (Zabrđa) situirani su na četiri lokaliteta, poznata pod sljedećim nazivima: Lokve, Potkuk, Zakuk i Baba.[2] Centralni dio područja na kojem su nekropole je krečnjačka stijena Kuk koja je korištena kao kamenolom za okolne nekropole. Oko nje su nekropole Potkuk i Zakuk. Nekropola Lokve je na najnižen dijelu areala na kojoj se nekropole pružaju, a Baba je na najvišoj tački u ovom dijelu terena. Sve četiri nekropole su proglašene za nacionalni spomenik BiH.[3]

Nekropola Potkuk, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. U obrazloženju se, između ostalog, navodi:

Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska. Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice (Pravoslavna crkva, Katolička crkva i Crkva bosanska).[4]

Proglašena je i za Nacionalni spomenik BiH.[5] Nalazi se na relativno ravnom terenu ispod južne strane Kuka. Zauzima prostor 70x40 m. Na nekropoli ima preko 200 stećaka, od kojih su neki ukrašeni i očigledno je da je to nekropola jedne veće zajednice. Osim 2 sanduka sa postoljem isklesanih u jednom komadu, 2 sljemenjaka i 5 masivnih ploča, dužine i širine preko 2 m te visine do 0.3 m, svi ostali spomenici su u obliku sanduka. Ukrašeno je 45 spomenika. Ukrasi su izvedeni u plitkom reljefu, izuzev na nekoliko primjeraka na kojima su urađeni tehnikom urezivanja.[6] Na ukrašavanju spomenika radilo je više majstora. Najčešći je prikaz jelena pojedinačno ili lova. Veći broj spomenika je dobro klesan i dosta dobro očuvan.

Stećak br. 15 je među nekoliko reprezentativnih. Sjeverna, južna i zapadna (doglavna) okomita strana su ukrašene. Na vrhu sjeverne strane je friz od dvije linije koje se prepliću i uokviruju sedam elipsastih medaljona. U svakom je po jedna ptica. Ispod friza je motiv ženskog kola sa 4 figure koje se drže za ruke. Na jednom kraju je velika muška figura koja drži u jednoj ruci dugačak mač. Između žena su male ženske figure. Suprotni kraj kola završava malom ženskom figurom koja ima ispružen veliki dlan u visini ramena. Na južnoj strani je prikaz lova na jelena kao na spomenicima br. 8 i 9. Na zapadnoj strani je širok friz od povijene lozice.

Ostale tri nekropoleUredi

Nekropola Lokve, koje lokalno stanovništvo zove Bunarevi i Brijeg, je prva od četiri nekropole na koju se dolazi idući putem ka zaseoku Zabrđu. Na njoj je svega sedam stećaka (šest sanduka i jedna ploča). Proglašena je za Nacionalni spomenik BiH.[7]

Nekropola Zakuk zauzima površinu od 20 x 20 m. Sastoji se od ukupno 9 stećaka u obliku sanduka. Evidentirana su četiri ukrašena stećka. Proglašena je za Nacionalni spomenik BiH.[8]

Nekropola Baba zauzima površinu od otprilike 22 x 14 m. Sastoji se od ukupno 24 stećka. Jedanaest stećaka je ukrašeno. Prema osnovnim oblicima, svi su sanduci, od čega je jedna trećina visokih sanduka, a šest stećaka ima postolje. Dobro su obrađeni. Proglašena je za Nacionalni spomenik BiH.[9] Stećak br. 4 (165 x 65 x 98 cm) je visoki sanduk na postolju, dobro obrađen i očuvan. Na vodoravnoj strani su plastično prikazani pravougaoni štit i mač. Štit je obrubljen bordurom od kosih paralelica. U jednom kutu štita je izveden polumjesec, a u drugome rozeta. Na drugome kraju plohe je stilizirani motiv “svastike”.[10] Na svim uspravnim stranama su arkade sa dosta duboko urezanim interkolumnijama. Lukovi i stupovi su ukrašeni bordurama od kosih paralelica. Friz od kosih paralelica se pruža iznad arkada na svim stranama osim na južnoj bočnoj strani.

ReferenceUredi

  1. "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.". Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. Nekropole stećaka
  4. "Stećci Medieval Tombstone Graveyards". UNESCO, WORLD HERITAGE LIST. http://whc.unesco.org/en/list/1504/. Pristupljeno 13. 9. 2018. 
  5. "Nekropola Potkuk". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2973. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  6. "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  7. "Nekropola Lokve". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2972. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  8. "Nekropola Zakuk". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2817. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  9. "Nekropola Baba". kons.gov.ba. http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2816. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  10. "Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima". Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA. Pristupljeno 9. 2. 2018.