Nekropola stećaka Barzonja
Nekropola stećaka Barzonja, opština Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik BiH.[1] Nacionalni spomenik čini nekropola sa 64 stećka.
Istorija uredi
Na lokalitetu Barzonja su pronađeni tragovi otvorenog praistorijskog naselja. Na lokalitetu Podjelinak je gradina, naselje malih dimenzija (50X25 m), a pronađeni su komadići zemljanih posuda i žrvnjeva, najvjerojatnije iz bronzanog i željeznog doba. Na lokalitetu Sesaruša, ostaci praistorijske gradine (85X85 m) i rimske utvrde obilovali su arheološkim materijalom koji upućuje na bronzano, željezno i rimsko doba.
Kamene gomile su registrirane na lokalitetima Hrbine-Risovac. Slučajni nalazi novca, dvije grčke drahme Dyrrachiuma (229. – 100. godine p.n.e.) i drahma Apolonije (229. – 100. godine p.n.e.) sa nalazišta Bare svjedoče o robnonovčanom gospodarstvu krajem željeznog doba.
Na nalazištu Bare je pronađen rimski novac Galijena (253.-268.) i Aurelijana (270.-275.)(4).
Istorijski podaci o ovom kraju u srednjovjekovnom periodu vrlo su oskudni. Blidinje je pripadalo Drežnici, u sastavu župe Večerići (Večenike) u Humskoj zemlji. Od 1325. godine Blidinje je u sklopu Bosne kojom je upravljala loza Kotromanića. U Drežnici živio je bosanski plemić Mastan Bubanjić.
Lokacija uredi
Nekropola Barzonja je udaljena od Blidinjskog jezera oko 1000 m, prema zapadu. Nalazi se u prirodnom ambijentu, sa lijepim pogledom na jezero i okolna uzvišenja. Osim makadamskog puta koji nekropolu dijeli na južni i sjeverni dio i obližnjih niskih kamenih ograda, u neposrednoj blizini nema nikakve gradnje.
Opis uredi
Nekropola sa stećcima je presječena na dva dijela starim makadamskim putom koji vodi prema Svinjači. Stećci su podijeljeni u tri grupe. Jednu grupu čini deset stećaka lociranih na uzvišenju u krajnjem, južnom dijelu nekropole. Druga grupa zauzima središnji, zapadni dio nekropole i prostire se uz put. Najveći broj stećaka (ukupno 49) nalazi se sjeverno od puta.
Nekropola se sastoji od ukupno 64 stećka. Od toga 3 su sljemenjaka, 16 je sanduka i 45 ploča. U neposrednoj blizini je nekoliko dislociranih stećaka ili fragmenata koji su iskorišteni u kamenim ogradama[2].
Jedanaest stećaka je ukrašeno. Motivi su: rozeta, krst[3], dio štita, bordura sa spiralama, žensko kolo i vrpca[4].
Literatura uredi
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
Reference uredi
- ↑ „Nekropola sa stećcima Barzonja”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Drago Vidović: SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA”. Pristupljeno 9. 2. 2018.[mrtav link]
- ↑ „Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
