Nekropola Mramor
Nekropola Mramor u naselju Musići, opština Olovo, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [1] Proglašena je i za Nacionalni spomenik BiH. [2]
Nekropola stećaka Mramor | |
---|---|
![]() | |
[[Datoteka:|200px]] | |
![]() | |
Registriran: | 2016. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iii, vi |
Ugroženost: | yes |
Referenca: | UNESCO |
HistorijaUredi
Olovo je smješteno ispod planine Stoborja, na ušću rijeka Stupčanice i Bioštice, koje dalje čine rijeku Krivaju. Stari rudnik olova poznat je još iz vremena rimske vlasti. Sedamdesetih godina XIV st. u Bosni dolazi do intenzivnijeg razvoja rudarstva, kada svoj rad oživljava i olovski rudnik. U srednjem vijeku na navedenom prostoru formiralo se naselje Olovo s gradom koji se zvao Olovac. Prvi put se spominje 1382. godine pod nazivom „Olovo Plumbum“, a 1415. godine pod nazivom „città de Piombo“.[3]
OpisUredi
Nekropola broji 80 stećaka, od čega 47 sljemenjaka s postoljem, 4 sanduka s postoljem, 4 sanduka, 17 ploča s postoljem i 8 ploča. Najzastupljeniji oblik na nekropoli je sljemenjak s postoljem i svi su klesani u komadu. Ukrašeno je 14 stećaka, uglavnom geometrijskm oblikom (izostaju figuralni prikazi), pri čemu dominira ukras spirale i rozete, a javljaju se još i križ i tordirana vrpca. [4]
ReferenceUredi
- ↑ „Državna komisija”. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-17. Pristupljeno 2017-11-03.
- ↑ „Nekropola Mramor”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2018-04-17. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ↑ Adem Handžić, -Rudarstvo u Bosni od XV do XVII stoljeća[mrtav link]
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
LiteraturaUredi
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA