Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju
Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju (ili nekropola u Zagrađu) nalazi se u opštini Plužine, Crna Gora. Nekropola je na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi je 20 (od 22 nominovane) nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1][2]
Nekropola Grčko groblje u Šćepan Polju | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Plužine, ![]() | |
Registriran: | 2016 |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iii, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
U obrazloženju se navodi:
- Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali od XII-XVI vijeka na teritoriji jugoistočne Evrope na kojoj su danas Bosna i Hercegovina, zapadna Srbija, zapadna Crna Gora i srednja i južna Hrvatska.[3] Značajni su po svojoj interkonfesionalnosti, i korišteni su kod ukopa pripadnika sve tri srednjovjekovne hrišćanske zajednice (Pravoslavna crkva, Katolička crkva i Crkva bosanska).[4]
Grčko groblje
urediU mnogim krajevima nekropole stećaka se pripisuju "grčkom" stanovništvu. Mještani ne pamte ko se tu sahranjivao. Zaboravljena tradicija dovela je do toga da se ovi spomenici poimaju kao obilježja nekih drugačijih i tuđih pokojnika. Prema narodnom predanju, navodno su ti "Grci" poslije niza gladnih godina i teških zima napustili svoja ognjišta, a iza njih su ostala "grčka" groblja. Naučno objašnjenje naziva je da nije riječ o groblju Grka nego ljudi s ovih prostora. Stećci su kasnije generacije podsjećali na nešto "daleko i staro", za šta im je sinonim bila Stara Grčka, te je tako nastalo "grčko groblje".[5]
Lokacija
urediNekropola se nalazi na području poznatom kao Piva (ili Pivska visoravan), u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, omeđenom rijekama Tarom i Pivom u obliku klina, gdje nastaje rijeka Drina. Tu se nalazi nekoliko kulturno historijskih spomenika:[6].
- Stari grad Soko pripadao je srednjovjekovnoj plemićkoj porodici Kosača (1392—1435).
- Podgrađe tvrđave, današnje naselje Šćepan Polje, mjesto koje se pod toponimom Međurječje prvi put pominje još u izvještajima vizantijskih hroničara iz X vijeka. Konstantin Porfirogenet ga navodi u poglavlju o naseljima u srpskoj državi. Pod imenom Stipan polje, prvi put se spominje 1419. godine u dubrovačkim izvorima, a zatim 1428, 1447. i 1452. godine kao naselje u bosanskom kraljevstvu, u dijelu kojim je vladala feudalna porodica Kosače.
- Ostaci srednjovjekovne crkve svetog Stefana (Šćepanica) u Šćepan polju. Crkvu sa grobnicom podigao je Sandalj Hranić Kosača, i u njoj je sahranjen pod stećkom.
- Manastir Zagrađe se nalazi na otprilike pola puta između grada Sokola i Šćepan Polja. Podigao ga je herceg Stjepan Vukčić Kosača u prvoj polovini XV vijeka.[7]
- Nekropola Grčko groblje u Zagrađu
Opis
urediPrva istraživanja i dokumentovanje stećaka u Pivi obavljena su u periodu od 1912. do 1940. godine i u periodu od 1966. do 1967. godine. Nekropola nije obrađena konzervatorsko-restauratorskim postupcima.
Nekropola je smještena u listopadnoj šumi, na lokalitetu Zagrađe, ispod Soko-grada, na kojem nema tragova iz ranijih istorijskih perioda. U njoj je 16 stećaka, od kojih tri sljemenjaka (dva na četiri i jedan na dvije vode), dva sanduka (od kojih jedan s natpisom) i 11 ploča, od kojih je jedna amorfna, tj. nepravilnog, a ostale pravougaonog oblika. Rađeni su od lokalnog kamena, finije su obrade, ali su većinom neukrašeni.[8]
Stećak Petka Krstjanina
urediNekropolom dominira prvi do ulaza, stećak u obliku monumentalnog sanduka, u literaturi poznat kao stećak Petka Krstjanina.[9] Sadrži epigrafski natpis izveden u pravilnim redovima, ustavnim slovima ujednačene visine. U natpisu sa jedne strane se kaže:
- Bože, ја Petko krstjanin, beleg postavio za života, očekujući smrt u Sokolu, uz svog milog gospodina vojvodu Stjepana,
Na drugoj strani stećka Petko se obraća Bogu
- da primi njegovu dušu i moli braću i družinu da mu prolazeći ne gaze grob.
Tekst se završava poznatom epigrafskom frazom upozorenja na prolaznost života -
- jer sam ja bio kao i vi, a vi ćete biti kao i ja smrtni.[9]
Stećak je podignut između 1435. i 1448. što se bazira na činjenici da je Petko u tom vremenu živio u gradu Sokolu, zadužbini Kosača. Nekropola je u lošem stanju. Stećci su obrasli u niže i više rastinje, prekriveni su mahovinom, zemljom, lišćem, granama i travom.[10]
Tokom 20. i početkom ovog vijeka najveća promjena je izgradnja kolskog puta uz nekropolu, a nešto dalje postavljen je metalni dalekovodni stup.
Reference
uredi- ↑ „Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici - 1504”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.(en)
- ↑ „Državna komisija”. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-17. Pristupljeno 2022-03-23.
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST”. Veselin Masleša. 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Stećci Medieval Tombstone Graveyards”. UNESCO, WORLD HERITAGE LIST. Pristupljeno 13. 9. 2018.
- ↑ Stećci - Jedini zaštićeni crnogorski kamen - www.caffemontenegro.me, 15.3.2022
- ↑ „Stećci srednjovjekovni nadgrobni spomenici, svjetska baština u Crnoj Gori”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2022.(en)
- ↑ HRAM SVETOG JOVANA KRSTITELJA PRETEČE NA ZAGRAĐU - Park prirode Piva, www.parkpiva.com
- ↑ „PREDRAG MALBAŠA I TIJANA SAMARDŽIĆ: STEĆCI U CRNOJ GORI”. MONTENEGRINA - DIGITALNA BIBLIOTEKA CRNOGORSKE KULTURE. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ↑ 9,0 9,1 - MINISTRY OF CULTURE - Mr. Prof Branislav Micunovic, Minister: Stećci medieval tombstones - Menadžment plan- www.stecciwh.org, 15.3.2022(en)
- ↑ Grčko groblje, Šćepan Polje Plužine - www.portalanalitika.me