Agaj (narod)
Agaj (giz: አገው) je naziv za afričku entičku grupu iz Etiopije i južne Eritreje.
| Agaj አገው | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||
| Agajske žene | ||||||
| Ukupna populacija | ||||||
|
809,000 | ||||||
| Regioni sa značajnim brojem pripadnika | ||||||
| ||||||
| Jezik/ci | ||||||
| agajski | ||||||
| Religija | ||||||
| Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva • Eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva • Katoličanstvo • Protestantizam • Paganizamm • Judaizam • Islam |
Historija uredi
Narod Agaj se prvi put spominje u spisu bizantskog geografa Kozme Indikoplevsta Monumentum Adulitanum iz 6. vijeka, u kojem je Kozma opisao neke aksumske napise na zahtev aksumitskog kralja. On je sa aksumskog natpisa iz 3. vijeka, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi [1] od Agaja." [2] Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.[3]
Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz 4. vijeka aksumskog kralja Ezana[2] i kralja Kaleba iz 6. vijeka. Na temelju tih spisa, dio historičara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na Etiopskoj visoravni, ali su ili protjerani ili asimilirali od semitskih - Tigranja i Amharaca.[4] Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.[2]
Agajci su imali vlastitu kneževinu na jugu Etiopske visoravni na platou Tigraja od 3. do 6. vijeka. Od 6. vijeka počeli su utjecaji kršćanstva i judaizma, tako da su u 10. vijeku počele borbe između sjevero-zapadnih agajaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agajaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agajci su se uspeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme Dinastije Zagaj od oko 1137. do 1270. Čak je i ime dinastije derivat fraze na gizu Ze-agaj, koja je značila "Agaj", a odnosila se na narod Agaj.
Agajci danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih Amharaca, kao pleme Bilin oko grada Keren u Eritreji, kao plemena Kemant i Kuara, sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara u Regiji Amhara, brojne skupine žive južno od jezera Tana u Zoni Agaj Avi. Puno Agajaca živi oko grada Sokota blizu granice sa Regijom Tigraj.
Jezici uredi
Agajci govore agajski jezik, koji je dio kušitske grane afro-azijske jezične obitelji. Mnogi Agajci govore amharski i tigrinju koji su također afro-azijski jezici, ali dio semitske grane.
Agajske podgrupe uredi
- Sjeverni Agajci, poznati kao pleme Bilin (oko grada Keren, Eritreja)
- Zapadni Agajci, poznati kao plemena Kemant i Kuara (sjeverno od jezera Tana oko grada Gondara)
- Istočni Agajci, poznati kao Kamir i Kamta (u Lasti oko grada Lalibela)
- Južni Agajci, poznati kao pleme Avija (južno od jezera Tana)
Jedan manji dio Agajaca - iz skupine Falaše je 1990 emigrirao u Izrael.
Povezano uredi
Izvori uredi
- ↑ Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, Encyclopaedia Aethiopica: A-C. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. Encyclopaedia: A-C. str. 142.
- ↑ Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187
- ↑ Taddesse Tamrat, Church and State in Ethiopia (1270 - 1527) (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.
