Šipak

(Preusmjereno sa stranice Nar)

Šipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka, uličar (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu košticu. Koristi se za izradu želea i sokova. Bogat je fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadržava i vitamin B3 (niacin), te vitamine B1, B2, B6 i B5 (pantotensku kiselinu).

Šipak
Plod pitomog šipka
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Rosidae
Red: Myrtales
Porodica: Lythraceae
Rod: Punica
Vrsta: P. granatum
Dvojni naziv
Punica granatum
L.

100 ml šipka sadrži čak 16% potrebne dnevne količine vitamina C za odraslu osobu i također je dobar izvor pantonenske kiseline, kalija i antioksidantnih polifenola. Preliminarna znanstvena istraživanja su otkrila da sok od šipka umanjuje faktore rizika od srčanih bolesti koji mogu voditi arterosklerozi i kardiovaskularnim bolestima. Izraelski znanstvenici su pak otkrili da uzimanje 2 unce (oko 56 grama) soka od šipaka dnevno u periodu od godinu dana dovodi do smanjenja gornjeg krvnog pritiska za oko 21% i znatno pojačava tok krvi u srce.

Podrijetlo uredi

Ovisno o raznim autorima, podrijetlo ove biljke se različito interpretira. Pojedini autori je izvorno svrstavaju u regiju Irana, Pakistana, Afganistana i sjeverne Indije, dok je drugi svrstavaju u autohtonu mediteransku biljku.

Podrazdioba vrste uredi

  • Punica granatum var. spontanea - šipak u divljem stanju (poznat kao ljutun, naročito prisutan u dolini Neretve), niži i trnovitiji grm, sa manjim i kiselim plodovima.
  • Punica granatum var. sativa - pitomi šipak, jačeg i većeg rasta, krupnijih, slađih i jestivih plodova.
  • Punica granatum var. nana - ukrasni šipak, ukrasni grm, uzgaja se zbog svog patuljastog rasta i malih plodova. Boja cvjetova varira ovisno o podvrsti od bijele do crvene. Ima najbolje predispozicije za oblikovanje u bonsai.

Nar Bajrami festival

  Nematerijalna svjetska baština
 
  Azerbejdžan
Regija: Evropa
Godina upisa: 2020.
ID: 01511
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Nar u Azerbejdžanu uredi

Kultura nara u Azerbejdžanu ima stoljetnu tradiciju u proizvodnji i obilnoj upotrebi. Čine je skup praksi, znanja, tradicija i vještina vezanih za uzgoj ovog voća, koje se koristi u kulinarstvu.

Nar se smatra nosiocem energije. Azerbejdžanske lokalne legende ga smatraju i simbolom ljubavi i strasti, dok ga religiozni ljudi vide kao simbol vječnosti. Prisutan je u poeziji, spominje se u zanatima, dekorativnoj umjetnosti, mitovima i pripovjedanju.

Festival Nar Bayrami je godišnji festival u oktobru/novembru u azerbejdžanskoj oblasti Gojčaj koji slavi nar i njegovu tradicionalnu upotrebu i simboličko značenje. Godišnja proslava ističe ponos na stoljetnu tradiciju ovog festivala i kulturu vezanu za voće i podstiče aktivnu razmjenu i komunikaciju među zajednicama i posjetiocima.

Nematerijalna kulturna baština uredi

Festival je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Azerbejdžanu. [1] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 14. do 18. decembra 2020. u Parizu.[2]

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi