Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Namur. Za druga značenja, v. Namur (razvrstavanje).

Namur (nizozemski: Namen, valonski: Nameur) je grad i općina od 111,603 stanovnika[1] na jugu Belgije u valonskoj Provinciji Namur.

Namur
Pogled na grad na rijeci Meuse
Pogled na grad na rijeci Meuse
Koordinate: 50°28′N 4°52′E / 50.467°N 4.867°E / 50.467; 4.867
država  Belgija
Regija Valonija
Provincija Namur
Arondisman Namur
Vlast
 - gradonačelnik Maxime Prévot
Površina
 - Ukupna 175,7 km²[1]
Visina 83[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 111,603[1]
 - Gustoća 635,2 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 5000[1]
Pozivni broj 081[1]
Karta
Namur na karti Belgije
Namur
Namur
Namur na karti Belgije

On je i administrativni centar Valonske regije, Provincije Namur i Arondismana Namur.

Poznat je po tradicionalnom Nanadmetanju na štulama, koje 2021. uvršteno na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.[2]

Geografske karakteristikeUredi

Namur se nalazi na ušću rijeka Sambre i Meuse, na tromeđi regija: Hesbaye (sjever), Condroz ( jugoistok) i Entre-Sambre-et-Meuse (jugozapad). Kao glavni grad Valonske regije, u njemu se nalazi regionalni parlament, vlada i valonska javna služba.

Grad je udaljen 63 km jugoistočno od Bruxellesa, 28 km istočno od Charleroia i 56 km zapadno od Liègea.

HistorijaUredi

 
Namur, rijeka Meuse, Valonski parlament i gradska utvrda
 
Katedrala sv. Albina

Za vrijeme Kelta, ovo je bilo važno trgovačko naselje u kojem su se spajali svi trgovački putevi preko Ardena. Nakon što je Julije Cezar porazio lokalno pleme Aduatuki, u ovom području prisutni su i Rimljani.

Namur je postao značajan u Srednjem vijeku, kada su Merovinzi ovdje izgradili zamak s pogledom na ušće dviju rijeka. U 10. stoljeću ovo područje postaje zasebna grofovija. Zbog činjenice da su lokalni grofovi bili vlasnici samo zemlje na sjevernoj obali rijeke Meuse, a južna strana je pripadala biskupima iz Lièga, grad se nejednako razvijao. Naselje na južnoj obali postalo je grad Jambes koji je danas samo predgrađe Namura. Namur je 1262. postao domena Flandrijske grofovije, a 1421. kupuje ga burgundski vojvoda Philip III Dobri.

Nakon što Namur 1640-ih postaje dio Španjolske Nizozemske, gradska utvrda se znatno nadograđuje. Francuski kralj Luj XIV. napada i osvaja grad 1692., te ga pripaja Francuskoj. Njegov poznati vojni inženjer Vauban ponovno izgrađuje tvrđavu. Francuska vladavina nije dugo trajala, te već 1695. grad osvaja Vilim III. Oranski tijekom Rata Velike alijanse. Sporazumom iz 1709., pravo na vojnu prisutnost u gradu dobivaju Nizozemci, iako je kasnije Mirovnim ugovorom iz Utrechta 1713. bivša Španjolska Nizozemska pripala austrijskoj dinastiji Habsburg. Tako su gradom u to vrijeme vladali Austrijanci, a tvrđava je bila pod nizozemskom kontrolom.

Francuzi opet napadaju grad 1794., za vrijeme Revolucionarnih ratova, te pripajaju Namur i nameću represivnu vlast. Nakon poraza Napoleona 1815., Bečkim kongresom odlučeno je pripajanje teritorija današnje Belgije Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske. Belgijskom revolucijom Belgija se 1830. odvaja od Nizozemske, a Namur i dalje ostaje vojni grad pod novom vlašću. Gradska utvrda ponovno je obnovljena 1887. godine.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata Nijemci su žestoko napali grad budući da se nalazi na njihovom vojnom put prema Francuskoj. Iako je gradska utvrda glasila za neprobojivu, pala je samo nakon tri dana. Grad je bio pod njemačkom okupacijom sve do kraja rata. U Drugom svjetskom ratu grad je također teško napadnut i prilično razoren.

Zbog središnjeg položaja u Valoniji, 1986. grad postaje prijestolnica Valonske regije. Ovaj novi status omogućio je revitalizaciju i izvođenje važnih radova u gradu, kao što je obnova središta grada, kolodvora itd.

GeografijaUredi

 
Položaj gradskog naselja Namur unutar općine.
 
Pogled na grad i rijeku Sambre.

Sam grad nalazi se na aluvijalnoj ravnici ušća rijeka Sambre i Meuse, na lijevoj obali rijeke Meuse. Sama rijeka Meuse kroz grad teče iz smjera juga u smjeru sjevera. Od spajanja općina 1977. godine, površina općine Namur je 17.538 hektara. Prosječna visina u gradu varira od 85 m u dolini rijeke Meuse, do 260 m u Marlagnei na jugu grada. U gradu vlada umjerena klima sa utjecajem oceanske klime.

Područje općine sadrži mnoga naselja. Na sjeveru koji pokriva južni dio regije Hesbaye nalaze se naselja Belgrade, Champion i Bouge, te jednim dijelom u toje regiji su i Beez i Vedrin. Na istoku i na jugu nalazi se rub visoravni Condroz koji nije bio urbaniziran sve do druge polovice 20. stoljeća. Iako se naselja Jambes i Erpent nalaze na drugoj obali rijeke Meuse, te četvrti nisu bile dio grada sve do političke odluke o spajanju općina u 1970-ima. U dolini između rijeka nalaze se naselja Wépion, La Plante i Dave, a na uzvisini je Wépion. U aluvijalnom području su Flawinne, Salzinnes, Jambes. Općina ima i šumovitih područja na jugu i zapadu, blizu utvrde i naselja Wépion i Malonne.

Gradska naselja, tj. bivše općine spojene u današnju su: Namur, Beez, Belgrade, Boninne, Bouge, Champion, Cognelée, Daussoulx, Dave, Erpent, Flawinne, Gelbressée, Jambes, Lives-sur-Meuse, Loyers, Malonne, Marche-les-Dames, Naninne, Saint-Marc, Saint-Servais, Suarlée, Temploux, Vedrin, Wépion i Wierde.

PolitikaUredi

Grad Namur podijeljen je na 46 administrativnih kvartova. Na čelu grada nalazi se gradonačelnik (bourgmestre). Namur je glavnim gradom Valonije postao 1986. godine. Na ušću dviju rijeka nalazi se Valonski parlament koje je smješten u bivšem hospiciju Saint-Gilles. Valonska vlada nalazi se u palači Élysette, na drugoj strani rijeke. Regionalna ministarstva nalaze se u samom mjestu Namuru i u Jambes gdje se nalazi više regionalnih institucija.


PrivredaUredi

Namur je važno trgovačko i industrijsko središte, koje se nalazi u industrijski značajnoj dolini rijeka Sambre i Meuse. Proizvodnja se zasniva na strojarstvu, koži, metalnoj industriji te proizvodnji porculana. Grad je također i važno željezničko čvorište na pruzi Bruxelles-Luxembourg , te Lille i Liège. Kroz grad se odvija i riječni teretni promet na rijeci Meuse. Grad je poslovno značajan zbog velikog broja raznih institucija, škola i bolnica koje se u njemu nalaze zbog svog regionalnog statusa. Gospodarsku okosnicu ipak čine mala i srednja poduzeća. Najveći značaj ima tercijarni sektor (75 %), iako je i sekundarni sektor vrlo značajan, pogotovo na području poljoprivrede, građevine, staklarstva i sl.

PrometUredi

 
Željeznički kolodvor u Namuru.

Namur se zbog svog položaja, prirodnih karakteristika i infrastrukture smatra strateški važnim prometnim čvorom.

U gradu se križaju dvije plovne rijeke (rijeka Sambre ulijeva se u rijeku Meuse). Rijeka Sambre vezana je kanalom s rijekom Escaut. Rijeka Meuse spaja riječno važne gradove Liège, Maastricht i Rotterdam, te je spojena s Rajnom.

U željezničkom prometu kroz grad prolaze pruge koje spajaju velike tuzemne i strane gradove, te Belgiju s Francuskom, Luksemburgom i Nizozemskom. Ovdje se nalazi i važan ranžirni kolodvor.

U gradu se nalazi petlja dvije autoceste, E411 koja spaja Bruxelles s Luksemburgom, te E42 koja spaja Tournai i Lille s Liègeom, Nizozemskom i Njemačkom. Od nacionalnih cesta ovdje prolaze N4 i N92.

U blizini grada su tri međunarodne zračne luke: Charleroi - Bruxelles Jug (30 km), Zaventem – Bruxelles National (45 km) i Liège – Bierset (40 km) specijaliziran za teretni promet.

SportUredi

 
Stadion UR Namura

Od sportski klubova najpoznatiji su:

NogometUredi

KošarkaUredi

BejzbolUredi

Vanjski sportoviUredi

Dvoranski sportoviUredi

Poznate osobeUredi

Pobratimski gradoviUredi

Namur ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima[3];

Citadela iznad grada

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Belgium: Namur (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/belgium/namur/. Pristupljeno 29.04. 2021. 
  2. Namur stilt jousting (engleski). Unesco. https://ich.unesco.org/en/RL/namur-stilt-jousting-01590. Pristupljeno 01.06.2022. 
  3. „Relations Internationales” (francuski). Namur. https://www.namurinternational.be/l. Pristupljeno 29.04.2021. 

Vanjske vezeUredi