Nagykálló
Nagykálló čita se Nađkalo je grad na sjeveroistoku Mađarske od 9,329 stanovnika[1]
Nagykálló
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°59′N 22°31′E / 47.983°N 22.517°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Szabolcs-Szatmár-Bereg | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Zoltán Juhász | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 68.56 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 9,329[1] | ||
| - Urbana gustoća | 136.1 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 4320 | ||
| Pozivni broj | 42 | ||
| Službene stranice www.nagykallo.hu | |||
| Karta | |||
  Nagykálló | |||
Nagykálló administrativno podpada pod Županiju Szabolcs-Szatmár-Bereg.
Geografske karakteristike uredi
Nagykálló leži udaljen 14 km istočno od županijskog centra Nyíregyháze.
Historija uredi
Nagykálló je već u 14. vijeku bio trgovište. Ime mu vjerojatno dolazi od stare mađarske riječi kálló koja je značila - okupljalište, dok prefiks nagy znači veliki; on je dodat kako bi se razlikovao od susjednog Kiskálla (MalogKálla, kis znači mali), koji je kasnije postao dio Nagykálla.
Kralj Karlo Robert dodjelio je 1315. Nagykállu status grada, nakon tog je postao centar regije. Nakon što su Osmanlije spalile grad 1556., građani su podigli za bolju odbranu kameni zamak. Transilvanijski vojvoda István Bocskai naselio je 1603. hajduke, ali su se oni nakon njegove smrti preselili u Hajdúböszörmény. Nakon tog je Nagykálló postao feud porodice Kallay.
Za Rákóczijeve bune, ustanici su 29. jula 1703. napali zamak, kog su već slijedeći dan zauzeli. Rákóczi je 1704. naredio da se zamak sruši, ali se to desilo tek 1709. Od 1747. grad je administrativni centar tadašnje Županije Szabolcs, ali je to prestao biti 1867. kad je tu ulogu dobila Nyíregyháza.
Nagykálló je 1989. ponovno dobio status grada.
Pobratimski gradovi uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Szabolcs-Szatmár-Bereg” (engleski). City population. Pristupljeno 8. 06. 2016.
