Našinski (što u literaturi znači „naš jezik“) ili Goranski naziv je torlačkog govora[1] Goranaca, pripadnika etničke grupe goranske oblasti na tromeđi između Kosova, Severne Makedonije i Albanije.

srpskohrvatske standardne varijante,
dijalekti i govori
policentrični srpskohrvatski standardni jezik
usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti
srpska varijanta · hrvatska varijanta ·
bosanska varijanta · crnogorska varijanta
štokavski (ekavski · ijekavski · ikavski)
kajkavski (ekavski · ikavski)
čakavski (ikavski · ekavski · ijekavski)
torlački (našinski) · užički
romanosrpski · bunjevački
gradišćanskohrvatski · moliškoslavenski
slavenosrpski
p  r  u

Distribucija i klasifikacijaUredi

Dijalekt se govori širom goranske oblasti. Koristi se u 19 kosovskih, 11 albanskih i u 4 makedonska sela. Na Kosovu i u Severnoj Makedoniji goranski se piše srpskim ili makedonskim ćiriličnim ili latiničnim pismom, dok u Albaniji se koristi albansko latinično pismo. U jugoslovenskim popisima iz 1991. godine 54% stanovništva koji sebe smatraju etničkim Gorancima je reklo da govori goranskim jezikom u odnosu na ostatak stanovnika Gore koji su svoj jezik opisali kao srpski.[2]

Goranski dijalekt je sličan sa susednim prizrensko–južnomoravskim dijalektom koji su na severoistočnoj strani, koji podrazumeva srpsko–torlačku govornu vrstu koji se govori na južnoj polovini Kosova i na jugoistoku Srbije, kao i sa dijalektima na najsevernijim delovima Makedonije. U kontekstu makedonske dijalektologije, goranski je opisan kao da ima bliske veze sa donjo pologskim dijalektom koji se govori u pologskoj i tetovskoj oblasti,[3] koje se nalaze na drugoj strani goranske oblasti na Šar planini.

Goranski je isto klasifikovan kao vrsta bugarskog dijalekta[4] od strane nekih inostranih antopologa.[5] U 2007. godini Bugarska akademija nauka je sponzorisala i odštampala prvi našinsko–albanski rečnik (sa 43.000 reči i fraza) goranskog istraživača Nazifa Dokle koji smatra da je goranski vrsta bugarskog dijalekta.[6]

Na drugoj strani, bivši jugoslovenski lingvisti Vidoeski /mk/, Brozović i Ivić klasifikuju slovenski dijalekt goranske oblasti kao makedonski jezik.[7] Prema nekim izvorima 2003. godine kosovska je vlada pripremila makedonski jezik i gramatičke knjige da se predaje u goranskim školama.[traži se izvor]

Fonološke karakteristikeUredi

Goranski dijalekt se deli na standardni srpski, najseverniji dijalekt makedonskog jezika i zapadni dijalekt bugarskog jezika na osnovu vokalizacije ranijih slogova /l/ i reči kao što je vuk (na makedonskom volk, na bugarskom vălk). Sa srpskohrvatskim jezikom goranski isto deli refleks /tj/dj/ kao / tɕ /, za razliku od makedonskog /c/ kao / ќ /.[8] Sa najzapadnijim dijalektom makedonskog jezika, kao i sa većinom dijalekata bugarskog jezika, goranski deli reflekse „velikog Yus“ / ɔ̃ / kao /ə/ (ӑ) u reči kao što je păt (na makedonskom pat, na srpskom put). Goranski sa standardnim makedonskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika deli reflekse /ĭ, ŭ/ kao /e, o/ u reči kao što je den i son. Sa standardnim makedonskim, standardnim srpskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika goranski deli zadržavanje slogova /r/ u reči kao što je krv.[7]

PrimeriUredi

  • Ja som od Košarišt.
  • Srećen rodni den!
  • Ja zborim Našinski jezik.

Tipične rečiUredi

Ove pesme su otpevane tipičnim goranskim dijalektom (prva je iz Šištaveca):

Što se beli, gore Šar planina?
Da l'je snegče, il'je belo stado?
Nit'je snegče, nit'je belo stado.
Da je snegče, bi se rastopilo,
Da je stado, bi se rasturilo.
Več toj beše Milkino čadorče,
Pod čadorče bolna Milka lega.
Brata i gu Turci zarobili,
Zarobili, paj ga obesili.






Verba đurđevdenjova
Ta šot si gi granke širnala
Mori verbice đurđevdenova
Dali jeno gajle sin e mala
Ja mater som go imala
Mati mi go gajle galuala
So mleko presno me ranjila
Za tija som tenka i visoka
Za tija som bela i cervena
Tvuje da ti srec izgore.





Verno libe
Gledaj me gledja libe, a be verno libe,
na gledaj mise dur ti som ovde.
Utre ke odim abe verno libe daljeko daljeko
na pusti gurbet.
Raćaj po raćaj libe šo da ti kupim,
ti da mi kupiš
a be gledaniku crna šamija, ja da ga nosim
a be gledaniku i da ga želam.
Raćaj poraćaj a be verno
libe šo da ti pratim
Ti da mi pratiš a be
gledaniku šarena knjiga
Ja da ga pujem a be
gledaniku i da ga želam.

Eksterni linkoviUredi

ReferenceUredi

  1. Comrie, Bernard; G. Corbett, Greville, ur. (2002). „6. Macedonian”. The Slavonic Languages.. London: Taylor & Francis. str. 383. ISBN 1136861378. 
  2. Radivoje Mladenović. „Горански говор (Goranski govor)”. Arhivirano iz originala 2014-02-22. https://web.archive.org/web/20140222052737/http://www.rastko.org.rs/rastko-gora/zbornici/gora2000/rmladenovic.pdf. 
  3. Blaže Koneski (1983). A Historical Phonology of the Macedonian Language. ISBN 3533031209. 
  4. Mladenov, Stefan (1993). Пътешествие из Македония и Поморавия, в: Научна експедиция в Македония и Поморавието 1916 [Putovanje po Makedoniji i Pomoravlju, u: Znanstvena ekspedicija u Makedoniji i Pomoravlju 1916]. Sofija. str. 184. https://web.archive.org/web/20191205203755/http://albanian.dir.bg/studii/ezik/st-ez-02-GorDial.htm. »Асенова, Петя. Архаизми и балканизми в един изолиран български говор (Кукъска Гора, Албания), Балканистични четения, посветени на десетата годишнина на специалност "Балканистика" в СУ "Св. Климент Охридски", ФСлФ, София, 17-19 май 2004 (Arhaizmi i balkanizmi na izoliranom bugarskom dijalektu (Kukaska Gora, Albanija), Balkanska čitanja posvećena desetoj godišnjici studija balkanistike na Sofijskom univerzitetu "Sv. Kliment Ohridski", FSlF, Sofija, 17.–19. maja 2004.)« 
  5. Vickers, Miranda; Pettifer, James (1997). Albania: from anarchy to a Balkan identity. C. Hurst & Co. Publishers. str. 205. ISBN 1-85065-279-1. https://books.google.com/books?id=9IbgsDdeVxsC&pg=PA205. 
  6. Dokle, Nazif (2007). Reçnik Goransko (Nashinski) - Albanski. Sofija: Bugarska akademija nauka, "Prof. Marin Drinov". str. 5, 11, 19. ISBN 9543222002. 
  7. 7,0 7,1 Friedman, Victor. „Macedonian”. str. 4 (fusnota), 7. http://www.seelrc.org:8080/grammar/mainframe.jsp?nLanguageID=3. 
  8. Vidoeski, Božidar (1999). Dijalektite na Makedonskiot jazik. MANU. ISBN 0893573159.