Otvori glavni meni

Movimiento 26 de Julio (srpskohrvatski: Pokret 26. srpnja; skraćeno M-26-7) je bila kubanska revolucionarna organizacija koju je predvodio Fidel Castro, a koja je 1959. godine bila ključna u svrgavanju Fulgencija Batiste i uspostavi komunističke vlade na Kubi.

Movimiento 26 de Julio (M-26-7)
M-26-7.svg
Moderna interpretacija jedne od zastava pokreta
Aktivna 1955.1965.
Zemlja  Kuba
Tip/rod revolucionarna organizacija
Središte Meksiko Tuxpan, Meksiko (1955–1959)
Kuba Havana, Kuba (1959–1965)
Borbeni angažmani
Komandanti
Vrhovni komandant Fidel Castro
Ostali komandanti Raúl Castro
Che Guevara
Camilo Cienfuegos
Juan Almeida Bosque

Naziv pokreta potječe od neuspjelog napada na kasarne Moncada u Santiagu, a koji se odvio 26. srpnja 1953. godine. Nakon neuspjelog napada, pokret se reorganizirao u Meksiku tokom 1955. godine, a predvodila su ga 82 revolucionara u egzilu, a među kojima Fidel Castro, Raúl Castro, Camilo Cienfuegos, Huber Matos i Juan Almeida Bosque. Njihov zadatak bio je organizirati discipliniranu gerilsku vojsku koja bi se borila protiv Batistina režima. Dana 2. prosinca 1956., 82 osobe su isplovile iz Tuxpana u Meksiku na brodu Granma za Kubu s ciljem organiziranja revolucije.

Revolucionarni pothvat je doživio težak udarac na samom početku - uplovili su tokom dana i bili napadnuti od strane ratnog zrakoplovstva, pretrpjevši teške gubitke. Revolucionari su razdvojeni te su lutali otokom danima s jako malo opreme. Ubrzo ih je njihov seoski vodič izdao vlastima te je došlo do zasjede u kojoj je ubijeno još revolucionara. U tom je trenutku Fulgencio Batista pogrešno objavio kako je Fidel Castro ubijen. Na kraju je od 82 osobe koje su doplovile na Kubu, samo njih 12 uspjelo doći do lanca Sierra Maestra, gdje su se regrupirali. Liječničku pomoć pružio im je Che Guevara, koji je studirao medicinu. Ovaj događaj bio je prva faza Kubanske revolucije, koja je zaključena 1. siječnja 1959. godine pobjedom Castrovih revolucionara.

Nakon svrgavanja Batiste, pokretu su se pridružili i liberali i protivnici Batiste koji nisu bili komunisti. Došlo je do ujedinjenja svih pokreta u Ujedinjenu partiju kubanske socijalističke revolucije, koja je 1965. godine postala Komunistička partija Kube. Kada je postalo jasno da će Castro uvesti marksističko-lenjinistički sustav na Kubu, došlo je do pobune partijskih disidenata i Sjedinjenih Država. U travnju 1961., CIA je organizirala neuspjelu izvaziju u Zaljevu svinja s ciljem svrgavanja Castra. Iako je pokret formalno dokinut, njegova zastava se i danas nalazi na kubanskim vojnim uniformama i nastavlja biti simbolom kubanske revolucije.

Vanjske povezniceUredi