Most na rijeci Žepi
Most na rijeci Žepi premošćuje rijeku Žepu, opština Rogatica, Bosna i Hercegovina. Most je nacionalni spomenik BiH. [1] Literarno ga je obradio nobelovac Ivo Andrić.[2][3]
Lokacija uredi
Nalazio se na ušću rijeke Žepe, lijevoj pritoci rijeke Drine sve do 1966. godine, kada je demontiran i rekonstruiran na drugoj lokaciji zbog izgradnje HE Bajina Bašta. Njegova nova lokacija se nalazi cca 500 m od naselja Žepa, nedaleko od objekta Redžeb-pašine kule.
Istorijski podaci uredi
Nema nikakvih podataka o graditelju i vremenu izgradnje Mosta na rijeci Žepi. Predpostavlja se da je nastao neposredno nakon gradnje Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Sagradio ga je učenik Mimara Sinana, graditelja mosta u Višegradu. Most na ušću Žepe stajao je decenijama izvan upotrebe. Daleko od naseljenih mjesta i prometnih tokova, on je, zahvaljujući načinu gradnje, odolijevao zubu vremena. Međutim, izgradnja HE Bajina Bašta dovela je i do njegovo izmještanje na teren koji neće biti poplavljen.
Opis uredi
Strme, gotovo vertikalne obale rijeke Žepe i uska klisura kroz koju se probija rijeka prema ušću, uvjetovali su gradnju jednolučnog mosta, zasvedenu prelomljnim lukom raspona 10,20 m. Čela svoda čine prelomljeni lukovi sa uzvodne i nizvodne strane, čija visina iznosi 6,50 m, mjereno od baze zasvođene konstrukcije. Radijus je 6,70 m, a ekscentritet centara zakrivljenosti iznosi od vertikalne osi 1,60 m na obje strane. Debljina svoda mosta iznosi 75 cm. Most na rijeci Žepi ima nešto višu strijelu prelomljenog luka, što je uvjetovano niveletom puta, koji je ležao visoko iznad provalije.
Dužina mosta iznosi 21,60 m, ukupna širina mosta iznosi 3,95 m, od čega na samu stazu otpada 3,40 m i na ogradu 2 puta po 20 cm. Ostatak otpada na istake vijenaca smještenih ispod ograde. Vanjske površine čeonih zidova su u ravnini sa vanjskim površinama ograde, a čeoni lukovi svoda su za po 3-4 cm uvučeni u odnosu na čeone zidove. Širina svoda iznosi 3,74 m.
Najviša tačka intradosa mosta uzdignuta je iznad normalnog vodostaja za oko 12 m, dok je kolovoz, uključivši i debljinu svoda i gornjeg stroja za 1,55 m viši. Ograda mosta, ima visinu 90 cm, pa je tako najviša kota mosta nad normalnim vodostajem iznosila oko 14,5 m. Sama staza je bila od oblutaka kamena.
Literatura uredi
- Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Sarajevo 1969 -Stari mostovi u BiH
- Milan Gojković, Nadežda Katanić, Beograd 1961 -Građa za proučavanje starih mostova i akvadukata u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori
