Morski psi

Morski psi
Morski pas
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Chondnichthyes
Podrazred: Elasmobranchii
Nadred: Selachimorpha
Usporedba veličine velike bijele psine (6 m), kitopsine (12 m), megalodona (16-20 m) i čovjeka

(u kralježnjaci iz razreda hrskavičnjača. Dio su nadreda Selachimorpha. Pripadaju i u grupu elasmobranches, to jest riba čiji škržni otvorisu u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii.)

su kralježnjaci iz razreda hrskavičnjača. Dio su nadreda Selachimorpha. Pripadaju i u grupu elasmobranches, to jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii.

Morski psi su mesožderi, a hrane se svime što je u blizini. Plivaju brzo, ali, za razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati. Karnivorski morski psi uglavnom ne napadaju zubima, no većina morskih pasa tijekom života izgubi mnogo zubiju; neki morski psi tijekom života izgube 30, 000 zubiju.

Veliki su od dvadesetak centimetara (pas pigmej) pa do 18 metara (gorostasna psina), iako postoje i nepotvrđeni izvještaji o gorostasnim psinama dugim čak 21 metar. Razmnožavaju se na tri načina: leženjem jaja (oviparnost), koćenjem živih mladunaca (viviparnost) ili na način da se mladi morski psi razvijaju iz jaja, ali u tijelu majke, tako da se kote razvijeni (ovoviviparnost). Na ovoviparni način također se kote neke raže.[1]

Izvori uredi

 
Wikivrste imaju podatke o:
  1. Jacques Delaroche i Héléne Gramault, Enciklopedija životinja, ISBN 953-171-746-X