Moravska Srbija

Coat of arms of Serbia small.svg

Ovaj članak je dio serije
Istorija Srbije

Srednjovekovna Srbija
Raška
Srpsko Carstvo
Moravska Srbija
Bitka na Kosovu
Srpska Despotovina
Otomanska Srbija
Smederevski sandžak
Austrijska Srbija 1717-39
Prvi srpski ustanak
Drugi srpski ustanak
Moderna Srbija
Kneževina Srbija
Kraljevina Srbija
Srbija u prvom svetskom ratu
Kraljevina Jugoslavija
Nedićeva Srbija
SFR Jugoslavija
Socijalistička Republika Srbija
Srbija u jugoslovenskim ratovima
SR Jugoslavija
Srbija i Crna Gora
Republika Srbija
Istorija Vojvodine
Istorija Kosova
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Moravska Srbija je termin koji se koristi u istorijskoj nauci za srpsku feudalnu državu koja se samostalno razvila u dolini tri Morave pod knezom Lazarom (1371-1389) posle smrti poslednjeg srpskog cara Uroša (1355-1371) i koja je pod Lazarevim sinom Stefanom (knez 1389-1402, despot 1402-1427) 1402. godine, posle bitke kod Angore, prerasla u despotovinu Srbiju.

Približna teritorija Lazareve države

Prvi period njenog postojanja karakteriše širenje njenog poseda i uticaja nad srpskom vlastelom u starim nemanjićkim zemljama. U tom procesu Lazar je veći deo vlastele vezao za sebe rodbinskim vezama, dok je otpor Rastislalića i velikog župana Nikole Altomanovića(1366-1373) slomio oružanim putem. Posle Kosovskog boja 1389. godine kneževina postaje vazal Otomanske imperije, a glavna preokupacija Lazarevog sina i naslednika Stefana postaje održavanje postojeće države usled unutrašnjih feudalnih sukoba između članova dve najmoćnije feudalne porodice Lazarevića i Brankovića koji su bili oličeni u podršci jednom ili drugom pretendentu na mesto sultana Otomanske imperije koju su u to doba potresali građanski ratovi. Privreda kneževine Srbije ogledala se u trgovini, mahom sa Dubrovačkom republikom i rudarstvu koje je bilo u stalnom usponu tokom XIV veka. Na kulturnom planu država je krenula da se razvija na novi autentični način koji nije bio inspirisan Vizantijom koja se već tada nalazila na izdisaju. Monahinja Jefimija stvara svoje najvažnije delo, zlatoveznu pohvalu knezu Lazarua u domenu sakralne arhitekture stvaraju se, Lazaricom i Ravanicom, temelji novom umetničkom pravcu tzv. Moravskoj školi koja će svoj potpuni sjaj dostići u srpskoj Despotovini. Od svetovne i fortifikacione arhitekture u ovom periodu ima vrlo malo tragova, mahom u ruševinama, koji se mogu naći u sklopu manastira Ravanice i Grada Cara Lazara u Kruševcu u čijoj je izgradnji korišćen raznovrstan građevinski materijal čime je on pored funkcionalne, dobio i estetsku stranu.

Kneževi SrbijeUredi

Milica (savladar 1389-1393)

PovezanoUredi

Prethodnik:
Carevina Srbija
Kneževina Srbija
(1371-1402)
Nasljednik:
Despotovina Srbija