Cetinjska mitropolija
Cetinjska arhiepiskopija ili Cetinjska mitropolija (takođe Crnogorska mitropolija) je bila pravoslavna crkvena organizacija sa sjedištem na Cetinju.
Cetinjska arhiepiskopija je bila jedna od episkopija u Kraljevini Crnoj Gori. Pored nje, postojala je još Zahumsko-raška eparhija, a nakon balkanskih ratova i Pećka mitropolija.
Arhiepiskopija Cetinjska je obuhvaćala zemljopisni teritorij na desnoj strani rijeke Zete, uključujući i Podgoricu. Na čelu Cetinjske arhiepiskopije se nalazio cetinjski arhiepiskop, koji je bio ujedno poglavar Pravoslavne crkve u Crnoj Gori sa naslovom mitropolita crnogorskog, brdskog i primorskog.
Povest uredi
Samostalna Mitropolija cetinjska je obrazovana sa ukidanjem Pećke patrijaršije 1766. godine, a pre toga je bila u njenom sastavu. Crnogorski mitropoliti ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrovića. U Crnoj Gori je tada postojala neka vrsta pravoslavne teokratske vladavine, sa jakim osloncem na Rusiju. Danilo I (1851—1860) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne.
Na čelu Arhiepiskopije cetinjske 1876. - 1918. su bili:
- 1876.-1882. mitropolit Ilarion Roganović;
- 1882.-1884. mitropolit Visarion Ljubiša;
- 1884.-1918. mitropolit Mitrofan Ban.
U zvaničnom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srbijanska pod 14.[1] Stvaranjem Kraljevine SHS, Crnogorska mitropolija je 1920. godine postala Mitropolija crnogorsko-primorska prisajedinjene Srpske pravoslavne crkve.
Izvori uredi
- ↑ dr Nikodim Milaš, Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237