Mitraizam u Bosni i Hercegovini

Mitraizam u Bosni i Hercegovini je jedno od božanstava iz rimskog perioda. Spomenici mitraizma nađeni su na nekoliko lokacija: u Golubiću i Pritoci kod Bihaća, Jajcu, Milama kod Jajca i Potocima kod Mostara.[1] Kult nepobjedivoga boga Sunca - Mitre širili su vojnici, robovi i trgovci porijkelom iz Orijenta, ili vojnici koji su na Istoku došli u dodir sa pristalicama ovoga kulta. Kao vjera koja je obećavala više socijalne pravde i zagrobni život, privlačila je niže slojeve društva i ozbiljno ometala širenje kršćanstva. Kult je bio raširen po svim provincijama Rimskoga carstva, uključujući i provinciju Dalmaciju u čijim je granicama bio i najveći dio današnje Bosne i Hercegovine.

Spomenik bogu Mitri iz Golubića kod Bihaća - Arheološki muzej Zagreb

Spomenici iz doline Neretve uredi

U Konjicu je arheološko nalazište Konjički Mitrej (svetilište boga Mitre) na kojem su pronađeni temelji pravougaonog svetilišta, 9x6 metara. Svetilište je okrenuto od zapada prema istoku, i sastoji se od jedne prostorije koja se zvala cella ili crypta. Reljef boga Mitre potiče sa početka IV vijeka.[2]

Slika kulta nađena u mitreji u Konjicu je rađena na krečnjaku dimezija: 0,59 visina – 0,425m širina i samo 0,10 debljina. Slika je imala reljef sa obe strane. Na reljefu je prikazan bog Mitra kako pod pećinskim svodom ubija bika. U prikazu žrtvovanja je i zmija koja pije krv žrtvovanog bika i škorpija koja napada mošnice bika. U samom uglu polukružnog svoda iznad same glave boga Mitre, nalazi se nezaobilazni prikaz gavrana, koji je sastavni dio legende o Mitri, gdje se on pojavio kao prenosilac naredbe Vrhovnog Boga, po kojoj mu je naređeno da ubije svetog bika. No ova slika iz konjičkog mitreja je specifičnija od drugih koje su nalažene na mnogim drugim lokalitetima, jer se sastoji iz još tri dijela pored osnovnog prikaza tauroktonije (prikaza gdje Mitra ubija svetog bika).

Prikaz sadruge strane je slika gozbe gdje Mitra i Sol gozbom slave završetak svih svojih kušnji. Slika prikazuje šest osoba koje su obučene u orijentalnu odjeću, tri osobe sa frigijskim kapama na glavi, dok dvije prisutne nose maske na glavi i to lijevi masku gavrana, a desni masku lava, dok je jedna osoba gologlava. Ovaj prikaz se slaže sa poznatim detaljima o ritualnoj gozbi koja bi bila održavana u haramovima boga Mitre, kada su se jela bezmesna jela i pilo vino iz ritualnih posuda. U ovom obredu učestvovali su samo posvećeni, inicirani u sedam mističnih stupnjeva, od kojih je prva inicijacija Gavran, a jedna od sedam je i Lav, tako da prikazani ljudi sa maskama lava i gavrana vjerojatno predstavljaju posvećene u ovim inicijacijama.

U konjičkom mitreju nađen je pored ovog reljefa i vrlo dobro očuvan žrtvenik boga Mitre. Na njemu je sasvim lijepo očuvan natpis: Nepobjedivom Suncu Mitri – Lucije Venturije zavjet učini.[1]

U Konjicu je pronađen i drugi spomenik posvećen Mitri (Karl Pač). Ovaj spomenik je dosta skromniji i jednostavniji u odnosu na reljef pronađen u mitreju. [3]

Treći spomenik bogu Mitri pronađen je u Lisičićima, u pećini Vratnici. Za vrijeme širenja kulta Mitre na ovom području stanovnici Lisičića upotrijebili su pećinu Vratnicu i u njoj napravili spelej, neku vrstu kultnog mjesta posvećenog njihovom bogu. Od cijelog svetišta sačuvan je samo reljef s votivnim imenom dedikanta, koji je bio orijentalnog porijekla. Sam rad pokazuje provincijsku izradu, bez elemenata klasične obrade. Reljef se nalazi u Franjevačkom samostanu u Visokom.[4]

Još jedan spomenik posvećen kultu Mitre nađen je u Potocima kod Mostara sa natpisom koji je dosta sličan natpisu iz Konjica. To se prije svega odnosi na ime božanstva, koje je uklesano kao Metri, dakle umjesto slova i, koje je uobičajeno, stoji slovo e. S obzirom na to da su sva 4 spomenika s karakterističnim oblikom klesanja imena boga Mitre pronađena na malom geografskom prostoru, može se reći da je takav način pisanja autohton i karakterističan za dolinu Neretve.

 
Muzej Boga Mitre u Jajcu

Mitrej u Jajcu uredi

Nalazi se na vlažnom području poznatom kao lokalitet Bare, oko 200 m jugozapadno od srednjevjekovnog grada, na lijevoj obali Plive. Prema nalazu novca, tipovima lampi i fibule sagrađen je početkom 4. stoljeća, a javnosti ga je predstavio sarajevski arheolog Dimitrije Sergejevski 1937. god[1]. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.[5] Hram boga Mitre u Jajcu, jedan od najznačanijih mitreuma u Evropi, obnovljen je 2012. i otvoren za sve zainteresirane posjetioce, u okviru MDG-F programa "Unapređenje kulturnog razumijevanja u BiH" finansiranog sredstvima vlade Kraljevine Španije. Vrijednost projekta je oko 260.000 KM.

Reljef je klasična slika boga koji ubija bika sa svim potrebnim ikonografskim simbolima: Mitra u perzijskoj nošnji sa ogrtačem koji leprša. Jednim koljenom je prignječio bika, a lijevom rukom ga je uhvatio za gubicu, dok mu desnom zabija nož u srce. Pomažu mu pas, zmija i škorpion. Prisutan je i gavran koji je donio nalog od Ahuramazde. Sa strana su dadofori (lučonoše). U gornjem dijelu su sunce (prikazano bez zraka) i mjesec (bez srpa). Umjetnik je upotrijebio boju: plavu za Mitrasovu tuniku, crvenu za ogrtač i hlače, i sunce i mjesec. Bik je najvjerovatnije bio crn, a pozadina zelena.

Spomenici su nađeni i u Golubiću i Pritoci kod Bihaća i Milama kod Jajca.[1]

Literatura uredi

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. „Nenad Cambi - Bilješka o reversu mitričkog reversa u Konjicu, ANUBiH, Godišnjak br.32,”. Arhivirano iz originala na datum 2020-11-30. Pristupljeno 2020-03-21. 
  3. Marić, 2013
  4. Marić, 2013, s. 38
  5. „Mitrej u Jajcu”. Arhivirano iz originala na datum 2012-05-01. Pristupljeno 2018-12-04.