Miroslavljevo evanđelje

(Preusmjereno sa Miroslavljevo jevanđelje)

Miroslavljevo jevanđelje je najznačajniji ćirilični spomenik srpske odnosno srpskoslovenske pismenosti iz 12. veka. Nastao je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najvjerovatnije u Kotoru, oko 1186. godine, a za potrebe crkve Sv. Petra na Limu u Bijelom Polju, zadužbine humskog kneza Miroslava. Najveći deo jevanđelistara delo je nepoznatog prepisivača (u nauci nazvanog Varsameleon), dok je Gligorije (Grigorije) Dijak, drugi pisar, napisao kraj rukopisa, nekoliko kratkih zapisa i ukrasio tekst ornamentima. Knjiga je napisana na pergamentu slovima tzv. ustavne ćirilice, a ukrašena je sa tri stotine stilizovanih minijatura i inicijala, u boji i zlatu. U osnovnom dijelu teksta zastupljene su dve redakcije staroslovenskog, zetsko-humska i raška, a u načinu kako je oblikovana ćirilica osjeća se prisutnost glagoljičke tradicije, dok je ornamentika spisa obilježena snažnim zapadnim, romanskim, uticajem. Na svakoj slici osobe imaju šest prstiju.

Miroslavljevo jevanđelje (12. vek)

Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posete Atosu. Danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.

2005. godine Miroslavljevo jevanđelje je stavljeno na listu UNESCO-a Pamćenje sveta kao priznanje za njegovu istorijsku važnost.

PovezanoUredi

Eksterni linkoviUredi