Mirna (Jadransko more)

Mirna - Quieto (tal.; Ningus ili Nengon, lat.) - Cheto (istrovenetski: keto) je najveća istarska rijeka duga 53 km.[1]

Mirna kod sela Kotli (Buzeština) pada u slapovima i čini udubine u stijenama u obliku kotla
Mirna
Mirna river at Antenal.JPG
Lokacija
Države  Hrvatska
Gradovi Buzet, Motovun
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Hum (Buzet, Ćićarija)
250 m
Ušće
  – aps. visina
Novigrad
0[1] m
Dužina 53[1] km
Pritoke Bračana, Butoniga
Hidrologija
Protok
  – srednji

16 m³/s
Sliv
  – površina

402,9 km²
Ulijeva se u Jadransko more


Geografske karakteristikeUredi

Mirna izvire u brdima Ćićarije na nadmorskoj visini od 250 metara, kod gradića Hum[1] (Buzet).

Od izvora isprva teče dobrih 11 km prema sjeveru, zatim kod Buzeta pravi veliki zavoj i teče u relativno pravilnoj liniji prema zapadu, do ušća u Jadransko more kod Novigrada.[1] Nakon Buzeta u Mirnu utiče desna

 
Mirna na gornjem toku flišne zone

pritoka Bracana (Brazzana) te Bufoniga (Bottonega), lijeva pritoka. Kako se spušta, tako se smiruje, pa od Motovuna (Montona) do mora je mirna rijeka, a i dolina joj postaje sve šira.

Nekad je znala jako plaviti jer joj vode znaju iznenada narasti za 5 - 6 metara (poplave 1964., 1993., 2002.[1]) ali joj je danas korito potpuno regulirano, pa ne predstavlja opasnost.

 
Mirna kod Kotli

Sliv Mirne velik je oko 402,9 km², i proteže se duž sjeverne Istre od Buzeta, preko Motovuna do Novigrada.

 
Most Parenzane preko Mirne

PovijestUredi

U rimsko vrijeme donji, mirni tok rijeke korišten je za plovidbu. Rimska cesta via Flavia, koja je spajala Trst (Tergeste) sa Pulom (Pola), prelaila je Mirnu rimskim mostom kod mjesta Ponte Porton.

Mirna je bila južna granica Zone B Slobodnog Teritorija Trsta (Territorio Libero di Trieste ) formiranog 1947.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Mirna, dolina rijeke (hrvatski). Istrapedia. http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1766. Pristupljeno 09. 05. 2014. 

Vanjske vezeUredi