Mir iz Stolbova

Mir iz Stolbova (ruski: Столбовский мир, švedski: Freden i Stolbova) je mirovni sporazum sklopljen između Ruskog Carstva i Kraljevine Švedske 27. februara 1617. u selu Stolbova nedaleko Jezera Ladoga, njime je dovršen Ingrijski rat, švedska okupacija sjeverozapadne Rusije i njeno uplitanje u ruske političke prilike.[1]

Mir iz Stolbova
Mir iz Stolbova

Orginalni dokument sa potpisom Gustava Adolfa

Generalno
Tip sporazuma mirovni ugovor
Potpisivanje 27. februar 1617.
selo Stolbova nedaleko Jezera Ladoga
Stranke
Strana 1 Strana 2
Strane Rusija Rusko Carstvo Švedska Kraljevina Švedska

Karakteristike sporazuma uredi

Moskovski lideri su se 1610. suočili sa brojnim nevoljama, od sukcesijske krize, rata sa Poljskom do Seljačkih buna (Smutno vremja 1606. - 1613.), zbog tog su ponudili ruski tron Vladislavu, sinu poljskog kralja Sigismunda III Vase.[1]

Taj potez izazvao je švedskog kralja Karla IX koji se ionako bojao Sigismunda Vase kao ozbiljnog konkurenta koji bi ga mogao izbaciti sa švedskog trona, pa je i zaratio sa njime[2], a nakon tog objavio je rat i Rusiji - traživši da ruski tron pripadne njegovom sinu Karlu Filipu.[1]

Po odredbama tog sporazuma Švedska je Rusiji vratila Novgorod i druge okupirane krajeve na sjeverozapadu Rusije, ali ne i Kareliju i Ingriju - krajeve između Estonije i Finske, pa je tako odsjekla Rusiji pristup Baltiku.[1] Štoviše sporazum je imao i klauzulu da se švedski princ Karl Filip odriče prava na ruski tron.[1]

Sporazum nije ispunio švedska očekivanja da će dobiti kontrolu nad ruskom trgovinom sa Zapadnom Evropom, jer ona više nije kontrolirala Bijelo more.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Treaty of Stolbovo (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 01. 10. 2015. 
  2. Charles IX (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 01. 10. 2015. 

Vanjske veze uredi