Milorad Drača
Milorad Drača (Gornje Ceranje kod Benkovca, 28. 2. 1958), satnik Hrvatske vojske, sudionik Rata u Hrvatskoj i bivši zapovjednik 3. satnije 3. bojne 128. brigade HV-a.
| Milorad Drača | |
|---|---|
| Biografski podatci | |
| Datum rođenja | 28. 2. 1958. |
| Mjesto rođenja | Gornje Ceranje kod Benkovca, FNR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Srbin |
| Vojna karijera | |
| Godine u službi | 1976 - 1991 1991 - 1995 |
| Čin |  Potporučnik Satnik
|
| Ratovi | Rat u Hrvatskoj |
| Vojska |  Jugoslavenska narodna armija Hrvatska vojska
|
| Rod vojske |  Kopnena vojska JNA Hrvatska kopnena vojska
|
| Zapovijedao | 3. satnija 3. bojna 128. brigada HV |
Biografija uredi
Milorad Drača je rođen 28. 2. 1958 godine u srpskoj porodici u selu Gornje Ceranje. Srednju školu je završio u Benkovcu. U Bileći je pohađao Školu za rezervne oficire Jugoslavenske narodne armije (JNA), te mu je po završetku školovanja dodijeljen čin potporučnika. Po povratku u Benkovac bio je stacioniran u ondašnjem rezervnom sastavu JNA. Drača se ubrzo potom zaposlio u riječkoj tvornici motora Torpedo. Po preseljenju u Rijeku, Drača se prijavio u riječki Vojni odsjek JNA, gdje je svakodnevno sudjelovao u vojnim vježbama.
Drači je početkom 1990-ih bilo jasno da će doći do oružanog sukoba na prostoru SFR Jugoslavije, te je sa pojedinim oficirima rezervnog sastava JNA formirao Teritorijalnu odbranu (TO) grada Rijeke, ali izvan sastava JNA. Početkom septembra 1990 Drača je pozivao dobrovoljce da se pridruže TO Rijeke. Budući da su na Trsatu bile stacionirane snage JNA tj. 13. korpus JNA - Rijeka, tvorci TO Rijeke su se okupili u omladinskom naselju "Lovorka Kukanić", a pripreme su započeli na skijalištu Platak. TO Rijeke je ubrzo potom bila ukomponirana u novooformljeni partijski (HDZ) paramilitarni Zbor narodne garde i započela napade na kasarne JNA.[1] Drača je kasnije postavljen za zapovjednika 3. satnije 3. bojne 128. brigade HV-a. U početku je prema njemu u satniji postojalo nepovjerenje zbog njegove nacionalnosti, no ubrzo je svojim ponašanjem i radom pridobio "nevjerne Tome". Vrhunac njegove vojne karijere je bila Operacija Oluja, gdje je satnik Drača vodio svoju satniju odlično odradivši zadani zadatak, sačuvavši živote svojeg ljudstva.
Reference uredi
- ↑ Ivica Radoš, Zoran Šangut, 2013, str. 28, 29, 30, 31, 32, 33
Literatura uredi
- Ivica Radoš, Zoran Šangut (2013). Branili smo Domovinu, Zagreb: Udruga pravnika "Vukovar 1991". ISBN 978-953-56929-1-1