Wikipedija

Milijan Brkić

Milijan Brkić (Ljubuški , 25. listopada 1970.), hrvatski političar. Nakon službe u policiji i sigurnosno-obavještajnoj agenciji RH, obnaša visoke dužnosti u HDZ-u. Od 2016. vrši dužnost jednog od potpredsjednika Hrvatskog sabora.

Milijan Brkić
potpredsjednik Hrvatskog sabora
Inkumbent
Mandat
14.10.2016.
Premijer(i) Andrej Plenković
Predsjednik Gordan Jandroković
Zamjenik predsjednika HDZ-a
Inkumbent
Mandat
svibanj 2016.
Predsjednik Tomislav Karamarko
Andrej Plenković
Prethodnik  Drago Prgomet
Glavni tajnik HDZ-a
Mandat
25.05.2012. – svibanj 2016.
Prethodnik  Branko Bačić
Nasljednik Domagoj Ivan Milošević
Rođenje 25. listopada 1970.
Klobuk, Ljubuski, BiH
Politička stranka HDZ
Zanimanje kriminalist
Vjera rimokatolik

Životopis uredi

Milijan Brkić rođen je u zaseoku Brkići u mjestu Klobuk u općini Ljubuški u Bosni i Hercegovini. Obitelj se preselila u četvrt Dubec u Zagrebu kad je imao 8 godina, tako da je Brkić pohađao osnovnu školu u Ljubuškom i u Zagrebu. Nakon osnovne škole upisuje elektrotehnički smjer u srednjoj tehničkoj školi „Nikola Tesla“. 1. rujna 1987. Brkić se upisuje u XVI klasu srednje škole unutrašnjih poslova, u sklopu Obrazovnog centra Sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske kako bi izučio kriminalistiku i pristupio miliciji. Nakon odsluženja vojne obaveze[1] te završetka škole 16. svibnja 1991. raspoređen je u miliciju.

Rat uredi

Kao pripadnik policije RH na Plesu pokraj Zagreba, 1991. sudjeluje u blokadi i preuzimanju zagrebačkih vojarni JNA te okršajima u Hrvatskoj Kostajnici i Pokuplju. Brkić se u studenom uključuje u jedinicu specijalne policije „Alfa“ te je raspoređen u njen 5. vod. Kao rođen u BiH, na poziv dragovoljcima za uključenje u sukobe u Bosni i Hercegovini, krajem 1992. ratuje u okolici Livna protiv JNA i snaga bosanskohercegovačkih Srba. Smirivanjem crte razdvajanja vraća se u Zagreb. Postaje zapovjednik 5. voda s činom vodnika. U siječnju 1993. s postrojbom raspoređenom u blizini prijevoja Mali Alan na Velebitu sudjeluje u operaciji „Maslenica“. Kao pripadnik specijalne policije, obavlja i mirnodopske zadatke na području Policijske uprave u Zagrebu. Krajem 1994. s postrojbom se nalazi na potezu Pakrac-Požega. Promaknut u dužnost dozapovjednika jedinice „Alfa“, sudjelovao je u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ 1995. Tijekom operacije „Bljesak“ u svibnju 1995. bio je ozlijeđen udarnim valom eksplozije granate. U ratu je stekao i nadimak "Vaso".

Mirnodopska karijera uredi

Nakon rata promaknut je u zapovjednika jedinice „Alfa“. 2000. učlanio se u HDZ. Tijekom akcije privođenja Mirka Norca, tada optuženika za teške ratne zločine nad srpskim civilima, 2001. odbio je zapovijed nadređenih za uklanjanjem barikada na cesti prema Sinju koje su postavili pristaše kako bi spriječili njegovo uhićenje i prosvjedovali protiv istrage ratnih zločina. Posredovao je pri dragovoljnoj Norčevoj predaji, preprativši ga u riječki zatvor. Potom je zbog odbijanja izvršenja zapovijedi suspendiran i degradiran, a na vlastiti zahtjev odlazi u mirovinu 2003. u dobi od 33 godine.

Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003., pristupa protuobavještajnoj agenciji 2005., tada pod ravnateljstvom Tomislava Karamarka te postaje šef zagrebačkog centra. Prelaskom Karamarka u Sanaderovu vladu i njegovim imenovanjem ministrom unutarnjih poslova 2008., Brkić prelazi u MUP te postaje zamjenik ravnatelja policije (tada Vladimir Faber), zadužen za sektore specijalne policije, kriminalističke policije kao i za Centar za forenziku.

Milijan Brkić je 2011. diplomirao na Visokoj policijskoj školi i stekao zvanje stručnog specijalista kriminalistike. No 18. ožujka 2014. dekan VPŠ poništio je Brkićevu diplomu jer je stručno povjerenstvo prethodno utvrdilo da je gotovo 70% rada plagijat, odn. prepisano od diplomiranog kriminalista Stanka Tomića koji je na istoj školi diplomirao nekoliko godina ranije. U siječnju 2016. nakon žalbe MUP-a, Visoki upravni sud ustvrdio je da je VPŠ prekršila proceduru jer je odluku o oduzimanju diplome moglo donijeti samo stručno vijeće VPS, a ne dekan, te je ukinuo odluku.[2] Potom je 2016. Visoka policijska škola ponovila postupak te Brkiću uvjetno oduzela diplomu (davši mu godinu dana za ponovno pisanje i obranu rada), utvrdivši da je 70%-tno prepisivanje rada prema internom pravilniku lakši oblik nepravilnosti, na što se Brkić žalio, tvrdeći da u vrijeme pisanja rada nije bilo pravno uredeno što je to plagijat.[3] Ponovno napisavši diplomski rad, stekao je zvanje stručnog specijalista kriminalistike u listopadu 2017.[4] U privatnoj parnici protiv tjednika Lider jer je javnosti otkrio aferu, Brkić je ustvrdio da je nazivanje njega plagijatorom jer si je prisvojio čak 70% tuđeg rada "dezinformacija zločestih medija koji neprestano ponavljaju činjenicu o njegovom prepisivanju diplomskog rada" što je kod njega i njegove obitelji proizvelo teške psihičke boli za što je tražio odštetu od 50.000 kuna. Nepravomoćnom presudom Općinski građanski sud u Zagrebu je presudio u njegovu korist i dosudio mu 15.000 kn.[5]

Politički angažman uredi

2011. kandidira se na saborskim izborima i u prosincu postaje saborski zastupnik na listi HDZ-a u 7. Izbornoj jedinici. Na unutarstranačkim izborima 2012. podržava izbor Tomislava Karamarka za predsjednika stranke te biva izabran za glavnog tajnika stranke. 16. siječnja 2013. stavio je saborski mandat u mirovanje kako bi se posvetio stranačkoj dužnosti.[6]

Na izborima 2015. ponovno je izabran za zastupnika, ovaj put u 4. izbornoj jedinici, te već pocetkom 2016. ponovno zamrzava mandat i posvećuje se radu u stranci.[7]

U svibnju 2016. na Općem izbornom saboru HDZ-a izabran je, kao jedini kandidat, za zamjenika predsjednika stranke.[8] Na dužnosti glavnog tajnika stranke zamijenio ga je Domagoj Ivan Milošević.

Nakon izbora 2016. na kojima je izabran u 2. izbornoj jedinici s 9.600 preferencijalnih glasova,[9] obnaša dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora u 9. sazivu.

Obitelj uredi

Milijan Brkić bio je u braku s Karmen Brkić od 1995. do rastave 2015. Iz tog braka ima troje djece.

Izvori uredi

  1. ↑ Informativni list radne zajednice RSUP-a SR Hrvatske, god VI, br. 54, str. 1., studeni 1989.
  2. ↑ Slavica Lukić: Diploma Milijana Brkića pravno više nije plagijat Arhivirano 2017-11-28 na Wayback Machine-u, Jutarnji list, OBJAVLJENO: 27.01.2016.
  3. ↑ Brkić ponovno na diplomski
  4. ↑ „MILIJAN BRKIĆ DIPLOMIRAO: Prošlu diplomu poništili su mu zbog plagijata, od danas je ponovno stručni specijalist kriminalistike”. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-28. Pristupljeno 2019-03-11. 
  5. ↑ [1]
  6. ↑ 7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.) Milijan Brkić (HDZ)
  7. ↑ [2]
  8. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2020-09-27. Pristupljeno 2019-03-11. 
  9. ↑ [3]

Literatura uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milijan_Brkić&oldid=41853024