Mikluševci
Mikluševci (rusinski Миклошевци [ˈmɪkloʃevt͡sɪ]), selo u sastavu općine Tompojevci. Većinsko rusinsko selo, kod Vukovara.
Mikluševci
| |
---|---|
Županija | Vukovarsko-srijemska županija |
Općina/Grad | Tompojevci |
Najbliži (veći) grad | Vukovar |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 45.252 N |
- z. d. | 19.086 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 486 |
Pošta | 32238 Čakovci |
Pozivni broj | +385 (0)32 |
Autooznaka | VU |
Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Historija
urediPrvi puta selo Mikluševci se spominje 1758 godine kao Mikluševci. Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim vlasima iz područja plane u Srbiji. Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo puno prije pod nazivom Đakra za vrijeme turske vladavine na području Srijema. No materijalni dokazi odlaze dalje u povijest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja Dražinovci, Kaiševac. Materijalni dokazi su topola (bijela topola) stara oko 370 godina a nalazi se na sjevero zapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema naselju Grabovo, isto imenom jezeru i sadašnjem naselju Čakovci. Drvo je promjera 3.07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je stablo simbol naselja.
Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju Dunbastra na jugo istočnom djelu Mikluševaca te današnjoj šumi Jelaš. Sredinom 19. stoljeća naseljavaju se Rusini.[1] Rusini se doseljavaju s područja Miškolca u današnjoj Mađarskoj te nose pomađarena prezimena (Čordaš, Kovać, Kolbas, Vereš, Oros i dr.) te sa područja jugozapadnih Karpata (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga, i dr.). Naseljavanje traje oko 30 godina te dio Rusina koji dolazi ostaje u Vojvodini u Ruskom Krsturu a dio dolazi u Mikluševce. Rusina se naseljuje oko 150 obitelji ili 600 članova s obzirom da su tada obitelji bile brojnije. Rusini šire i razvijaju naselje grade Grkokatoličku crkvu, školu te postaju većinski narod u selu koje prije Prvog svjetskog rata broje 956 članova od čega je 92 posto Rusina. Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.
Stanovništvo
urediPopisom iz 2011. godine, utvrđeno je da u Mikluševcima živi 378 stanovnika.
Prema popisu iz 2001. ovdje je živjelo 486 stanovnika.
1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 Rusina (73,25%), 76 Srba (11,29%), 49 Hrvata (7,28%), 20 Jugoslavena (2,97%), 7 Ukrajinaca (1,04%), 7 Mađara (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.
Kulturne manifestacije
uredi- Mikluševačko ljeto, kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
- Kulturno umjetničko društvo "Jakim Govlja" Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
- Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja
Obrazovanje
urediU selu postoji četverogodišnja osnovna škola, nakon koje učenici obrazovanje nastavljaju u osmogodišnjoj školi u Čakovcima
Sport
uredi- Sportsko društvo Rusin Mikluševci
- Športsko ribolovna udruga Linjak Mikluševci
Vanjske veze
uredi- Savez Rusina i Ukrajinaca RH[mrtav link] Миклошевци у Отечественей войни 1991. (PDF), 17,3 MB (Mikluševci u Domovinskom ratu)
Izvor
uredi
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Mikluševci treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.