Mihailo Marković
Akademik Mihailo Marković (Beograd 24. 2. 1923. — Beograd 7. 2. 2010.) bio je jedan od najznačajnijih srpskih filozofa XX veka, marksisitičko humanističke orijentacije.
Mihailo Marković | |
---|---|
![]() Mihailo Marković |
KarijeraUredi
Mihailo Marković je bio redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), a mnoge od njegovih knjiga, kao što su Dijalektička teorija značenja (1961) i Filozofski osnovi nauke (1981), spadaju u svetsku filozofsku baštinu.
Doktorirao je 1957. godine u Londonu. Predavao je na više univerziteta u Evropi, Kanadi i SAD.
Mihailo Marković bio je predsednik Jugoslovenskog udruženja za filozofiju, dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu i upravnik Instituta za filozofiju beogradskog Filozofskog fakulteta, jedan od organizatora Korčulanske letnje škole u 1960-tim, član Saveta znamenitog filozofskog časopisa „Praksis” i mnogih drugih stručnih časopisa.
Politička karijeraUredi
Tokom 1960-tih Marković je postao jedan od glavnih kritičara Josipa Broza Tita i Saveza komunista Jugoslavije, učesnik i strateg demonstracija 1968. na Beogradskom univerzitetu. U januaru 1975. je iz političkih razloga suspendovan na Filozofskom fakultetu i potom postao jedan od poznatijih disidenata. 1980-tih bio je jedan od autora Memoranduma SANU o poziciji srpskog naroda u jugoslovenskoj federaciji. Početkom rata u Hrvatskoj je javno istupao tražeći izmenu međurepubličkih granica:
Marković je tvrdio da su zahvaljujući "borbi srpskog naroda i JNA oslobođene teritorije u Hrvatskoj na kojima kao većinski narod žive Srbi", a poznat je i po čuvenoj tvrdnji da “Srbija nije bila u ratu“.[2]
Mihailo Marković je bio jedan od osnivača Socijalističke partije Srbije (SPS) i autor programskih načela SPS, važio je za ideologa partije dok novembra 1995. nije bio isključen iz SPS. Razlog za isključenje bilo je njegovo suprostavljanje osnivanju Jugoslovenske levice (JUL) stranke kojom je rukovodila Mira Marković. Posle toga nije ima zapaženiji politički angažman, a u novembru 2004. bio je svedok odbrane na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haškom tribunalu.
BibliografijaUredi
Objavio je knjige:
- Filozofski osnovi nauke
- Dijalektička teorija značenja
- Formalizam u savremenoj logici
- Determinizam i sloboda
- Kritička društvena nauka
- Humanistički smisao društvene teorije
- Etika i politika
Niz njegovih dela preveden je u inostranstvu.